Zdravlje u tisuću boba

Kad ugledamo vinograd prvo se sjetimo mnoštva sočnih grozdova, mošta, grožđica, grožđa, neki od nas sjete se posta o vinu ili kuhanom crnom vinu sa začinima ;) a sve to znači samo jedno - zdravlje!!!

Vinova loza je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu. Prije 9000 godina na području Mezopotamije, Male Azije, Kavkaza pojavila se kultura vinove loze. Podaci o kulturi vinove loze u Egiptu su stari 6000 godina. U svijetu danas postoji oko 8000 vrsta grožđa.

Boba grožđa je oporog ili slatkog okusa i hrskave teksture. Grožđe, sa svojim sočnim kiselkastim ili

slatkim raznobojnim bobama, dozrijeva tijekom ljeta, pa nam nudi mnoštvo vitamina, minerala i hranjivih tvari koje naš organizam treba.

Tako je grožđe izvor vitamina B skupine i C vitamina, a oni pozitivno utječu na naš živčani sustav.

Grožđe ima napretek minerala, pa su nam tu tako magnezij, natrij, kalcij, kalij, fosfor, mangan, bakar, željezo i cink. Sok od tih slasnih boba je bogat vitaminima C, B i A.

Grožđe ima polifenola napretek. Polifenoli su prirodne tvari koje štite srce i krvne žile. To su snažni antioksidansi i štite naše tijelo od bolesti i prijevremenog starenja.

Konzumiranje grožđa poboljšava protok krvi i rad srca, spriječava skupljanje kolesterola i smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara.

Željezo i bakar su minerali važni sa stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina, a sadrži ih crveno grožđe koje se zbog toga preporučuje anemičnima i onima koji se oporavljaju od ozljeda ili operacija.
Uz sve to, grožđe normalizira rad bubrega i crijeva.

Crno grožđe u sebi ima pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, a on je kao i likopen iz rajčice, jak antioksidans. Jača imunitet, regulira rad crijeva i pospješuje probavu.

Antioksidans iz crnog grožđa nas štiti od razornog učinka slobodnih radikala, snižava kolesterol, suzbija zgrušavanje krvi, smanjuje rizik od moždanog udara i tumora. Istraživanja pokazuju da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona koji je neophodan za dobar san. Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.  

Da vidimo što je to ljekovitost kod grožđa?
Dobro je znati da nam grožđe: čuva zdravlje krvnih žila i srca, topi naslage masti, čisti organizam, spriječava upalne procese, štiti od mnogih vrsta raka, poboljšava rad metabolizma, pomaže kod reume i artritisa, spriječava stvaranje bubrežnih kamenaca, rad bubrega i pluća poboljšava, kod bronhitisa i kašlja pomaže, regulira rad crijeva i probave, poboljšava koncentraciju i pamćenje, poboljšava san, usporava starenje i vjerojatno još dosta toga ;)

Zato uživajmo svi u tim prekrasnim bobama.

Crveno, crvena hrana

Crveno je strast, ljubav i uzbuđenje. Crveno je vatra.  Boja energije i kretanja.
Crvena uzbuđuje i jako je dinamična.

Crveno brine za vrelu životnu sreću, vatrene nagone i ne ostavlja hladnim nikoga. Kažu kako postoji skoro tri milijuna crvenih nijansi, a ljudsko oko može prepoznati prilično mali broj njih.
No svejedno, ljudski metabolizam se ubrzava i pojačava već kod prvog pogleda na crvenu boju za više od 13%. Totalno ubrzanje, trenutno!

Crvene bobe su, baš kao jaglaci i visibabe u vrtovima, vjesnici proljeća, lijepi naši gastro vjesnici proljeća. Danas je, doduše, za osjetljivije voće i povrće, stvorena umjetna klima u staklenicima, pa trešanja, dinja, jagoda, lubenica, višnji... ima u svako godišnje doba. Tako je proljeće postalo manje romantično, a dosta pristupačnije po ponudi i cijenama.

Ipak, svi znamo da je hrana u sezoni najzdravija, najukusnija i najbolja, pa se trudimo tako jesti ;)

Kad se hranimo po sezonama znamo da nam priroda nudi pravu hranu u pravo vrijeme. 

I to je to!
Tako je i sa crvenim voćem / povrćem; pregršt vitamina i malo kalorija, a dolazi nam u prijelaznom periodu u kojem često osjećamo umor.

Voće i povrće ima crvenu boju zahvaljujući antocijanima. 

To su prirodna bojila koja su odgovorna za to da se rajčice, jagode, trešnje... ističu svojim crvenim nijansama.

Tako boja tog prekrasnog voća, povrća:

1. savršeno odgovara bojama probuđene prirode i

2. ima veoma važnu ulogu označavanja prisutnosti raznih kemijskih spojeva kao što su fenoli, terpen i flavonoidi.

Stručnjaci su otkrili kako određena boja označava sastojke koji imaju određene učinke na ljudski organizam.
Tako nam crveno jača srce, ali i memoriju.

Crveno voće/povrće u sebi krije i pravi crveni odred za zaštitu stanica.

Pa tako što je trešnja crvenija, ima više zdravlju poticajnog antocijana koji pazi na naše stanice. 

Antocijan regulira grušanje krvi, zaustavlja upale, štiti od bolesti srca i krvnih žila. Antocijan je tvar koja dovodi tijelo u vrhunsko stanje, poboljšava onaj dobar osjećaj i pojačava želju za životom.

I crveno vino je prepuno dragocijenih hranjivih tvari. Zbog njih je i pao onaj umak od crnog vina. Ili možemo opet probati jagode sa šeširićem.

Ako je crveno, bilo povrće, voće, piće... zdravo je i ukusno.

Crvena je za obožavanje, zato obožavamo crvenu hranu!

Zar ne?

Ayurvedski pesto

Dosad sam ayurvedu spominjala samo na EnergInes blogu, ali evo je i ovdje jer je ovo recept koji sadrži dosta namirnica o kojima sam, uopće, znala pisati.

Tema - hrana+ayurveda poprilično mi je napeta, tj. postaje mi sve napetija. 

A ovaj pesto je moćan, snažan i jak kao i mnogi drugi ayurvedski pripravci, prepun najfinijh okusa, zdravih ulja i antioksidansa kojima su prepune namirnice u receptu. Poprilično je zasitan i ne može ga se pojesti baš puno. No to nije ni potrebno jer mu je okus bogat i pun. Možemo ga dodavati jelima sa žitaricama i umacima. 

Ako naše tijelo treba više energije, pesto namažemo ga na neko pecivo ili, preporučila bih, komad povrća. Kod mene se uglavnom nađe na povrću.

Za ovaj Bogati ayurvedski pesto trebamo:

• 4 žlice sjemenki lana - mljevenih,
• 3 šalice svježeg peršina - narezani,
• 1/2 šalice oraha,
• 2,3 režnja češnjaka,
• 1,2 žlice ekstra djev. maslinovog ulja,
• malo vode,
• malo himalajske soli,
• malo papra.

Na tavi prepečemo polovice oraha, nakratko, samo da puste aromu i miris. Zatim ih sameljemo i dodamo im lan i režnjeve češnjaka koje smo zgnječili. Ako netko ne podnosi češnjak, a ne priprema vam se Moćniji i zdraviji crni češnjak (iako bi to bio pun pogodak), možete ga zamjeniti vlascem. 

Sada smjesu premjestimo u posudu u kojoj ćemo pesto završiti dodavanjem maslinova ulja, soli, papra i eventualno vode.

Namaz je gotov, a kombinacija se preporučuje svim trima doshama. 

Možemo ga poslužiti! Ili ga možemo spremiti u hladnjak i tamo čuvati u dobro zatvorenoj posudi do 14 dana, ako toliko izdrži ;)

Ako ga mažemo na pecivo ili komad ribe, mesa možemo ga obogatiti svježim, sezonskim povrćem i tako povećati %  povrća u našoj prehrani.

Dobar tek!

Moćniji, zdraviji crni češnjak

Češnjak već godinama upotrebljavamo što u kulinarstvu, što u medicini. 

Popularan kao začin u cijelom svijetu. Znamo već da je Češnjak, ali domaći jedna od najboljih i najzdravijih namirnica.

Ali evo, nedavno se češnjak opet uspio iskamuflirati i postati novost na tržištu. 

Promijenio je boju, ali i okus. Ista namirnica druge boje. 

Sad je to crni češnjak. Ili crni bijeli luk ;)

Crni češnjak možemo naći kao svježeg za pripremu jela, pa imamo recepte sa crnim češnjakom ili u obliku dodataka prehrani. 

Sad već znamo da je češnjak izvor određenih sumpornih spojeva odgovornih za okus, jedinstvenu aromu i odlično djelovanje na naše zdravlje.

Crni češnjak ili aged garlic nastaje stajanjem svježeg češnjaka u posebnim uvjetima dulje vrijeme - najviše 20 mjeseci. Tijekom tog vremena sastojci intenzivnog mirisa u češnjaku se mijenjaju uslijed raznih kemijskih i enzimskih prirodnih, kemijskih reakcija, pa gube svoj miris, no ne gube i na kvaliteti. 

Nešto kao i onaj Nježan i blag pečeni češnjak s nedavnog posta.

Važan sastojak crnog češnjaka je s-alil cistein /SAC/. Istraživanja kažu kako SAC može stopirati, onemogućiti oksidativna oštećenja u organizmu koja povezujemo sa starenjem i razno raznim bolestima. Definitivno je prepun jakih antioksidativnih spojeva. 

Crni češnjak djeluje kao idealan antioksidans za kojeg se pokazalo da je snažan, ali i manje toksičan u usporedbi s nekim drugim nama poznatim antioksidansima.

Naprosto je odličan jer nastaje fermentacijom svježeg češnjaka, pa u odnosu na njega crni češnjak nema nikakav poseban miris kod konzumacije, niti se dešava isparavanje iz kože i stvarno ga se može potpuno nesmetano jesti. On ne smeta niskotlakašima već stabilizira krvni tlak, ne pada teško na želudac…
Dobivanje crnog češnjaka je potpuno prirodno, bez aditiva, procesom fermentacije, konzervansa ili bilo kojeg drugoga sastojka. Postupak fermentacije omogućava veći stupanj antioksidansa koji daje crni češnjak, veći broj antioksidansa nego što ima bijeli češnjak.

Koristimo ga i u kulinarstvu naravno, svojom kvalitetom je brzo osvojio vrhunske kuhare i gastronome širom svijeta. Arome su mu slojevite, a okus crnog češnjaka podsjeća na soja sos i balzamički ocat, no bez intenzivne slanoće soja sosa ili kiselosti octa. On ima note crne karamele, čokolade, malo gorko, malo slatko, Malko gorčine, malko slatkoće .

Crni češnjak možemo koristiti u svim jelima u kojima koristimo svježi češnjak i s obzirom da mu je okus blaži, čak malo slatkasti, lista jela u kojima se crni češnjak koristi još je duža. Znači dodajemo ga u sva povrtna, riblja i mesna jela, te ga zbog njegove karamelaste arome možemo koristiti čak i pri pravljenju kolača.

Cvjetača pire

Nakon što smo probali Kruh od cvjetače bez glutena, raditi ćemo još nešto od cvjetače, a to je pire.

U običnom pire krompiru obično nema glutena, ali pire od cvjetače tj. karfiola sa češnjakom, bez glutena zdraviji je i ukusniji ; 

To je jednostavno zdrava alternativa pireu od krumpira koja se naprosto mora svidjeti svima.

Ako želimo, a želimo više vlakana i proteina te manje kalorija biramo cvjetača pire.

Cvjetača/češnjak pire prepun je okusa.

Pire od cvjetače (karfiola) i češnjaka možemo poslužiti kao prilog svakom jelu, a kad ga jednom probamo on postaje jedan od naših omiljenih zdravih priloga.

Za cvjetača/češnjak pire trebamo slijedeće sastojke:

• 3, 4 režnja češnjaka,
• 2, 3 žlice maslinovog ulja,
• 1 luk, bijeli,
• 1 srednja glavica cvjetače,
• 1 mrkva,
• 1,2 žlice maslaca,
• 1 žličica peršina, sušenog,
• 1 žličica ružmarina, svježeg,
• crni papar,
• sol.

Češnjak, cvjetaču, luk i mrkvu operemo i nasjeckamo. 

Ulje lagano ugrijemo, pa ubacimo luk i češnjak. Pržimo koju min. dok malo ne potamne. Ali sasvim malo. Na to stavimo mrkvu, cvjetaču i malo vode.

Smanjimo toplinu, pokrijemo i kuhamo 10-tak minuta dok povrće ne omekša.

Sada smjesu možemo izmiksati u tavi ili ju staviti u blender, dodati maslac, začine i miksati/miješati dok ne postane pire. 

Dodati začine po želji i uživati.

Ili ako želimo nježan, blaži pire, u gornjoj kombinaciji, preskočimo češnjak i ispečemo ga samog, onako kako se Nježan i blag češnjak peče, pa ga ubacimo u kuhanu cvjetaču, luk i mrkvu. Opet izmiksamo u blenderu uz dodatak maslaca i začina.

Dobar tek ;)