petak, 11. siječnja 2019.

Super zdravi kruh

Stalno razmišljam o kruhu od češnjaka i kako bi bilo odlično napraviti ga. Iako, ovdje smo imali jedan odličan Paleo kruh od badema i kokosa, no idemo dalje. Volim češnjak što se ovdje itekako može primjetiti, a svima nam treba odličan zdravi kruh. Koji volimo. Ili neko prefino, prezdravo pecivo. Njam ;
Naći recept, meni non-stop Google, nije teško, pa vjerojatno neće biti ni vama.
S obzirom da pazim na sadržaj, izbjegavam gluten kad god je moguće, a mora biti moguće uvijek, naletjela sam na recepte Ane Šupo i Tvornice zdrave hrane, pa ovdje imamo jedan recept koji je kombinacija navedenih: Super zdrav kruh.

Za ovaj Super zdravi kruh treba nam sljedeće:
  • 4 jaja,
  • 50 g sezamovih sjemenki,
  • 2 žlice ulja kokosa,
  • 1 šalica bademovog brašna,
  • ½ šalice kokosovog brašna,
  • 25 g zlatnog lana,
  • 6,7 režnjeva češnjaka/protisnemo ga,
  • 2 žličice jabučnog octa,
  • malo sode bikarbone,
  • malo parmezana,
  • himalajska sol.
Zagrijemo pećnicu na 190°C, a na pleh stavimo papir za pečenje. Sezamove i lanene sjemenke sameljemo u mlincu, a zatim razmutimo i jaja. Sada sve selimo u zdjelu, pa povežemo suhe sastojke i dodamo im vlažne sastojke. Kokosovo brašno dodajemo na kraju jer ono ima veliku moć upijanja. S njim se odlično prilagođava gustoća smjese. Dobro promiješamo i pustimo nek` se smjesa par minuta "odmori". Kad je smjesa spremna tijesto žlicom stavljamo na papir za pečenje i vlažnim rukama oblikujemo štuce. Po svakom kruščiću možemo i ne moramo posipati malo parmezana. 
Stavimo kruhčiće u pećnicu nek` se peku. Kad zamirišu i dignu se smanjimo temperaturu na 160°C i pečemo do kraja, kojih cca 15, 20 minuta. Kad nam se čini da je gotov, piknemo ga čačkalicom kako bismo se u isto uvjerili ;
U ovim kruhčićima ima dosta kalorija, ali onih dobrih, pozitivnih kalorija. Prepuni su raznih sjemenki i zdravih masnoća koje pozitivno utječu na razinu kolesterola u krvi i podižu razinu onog dobrog HDL-a koji nas štiti. Kruhčići su jako zasitni, pa nam je često dovoljan samo jedan.
Uživajmo ;


ponedjeljak, 31. prosinca 2018.

Sretna hrana za Sretnu Novu godinu

Da li je izbor hrane koji će biti na novogodišnjem stolu slučajan?
Rekla bih da nije jer razne kulture imaju različita mišljenja o tome koja hrana donosi sreću
Nova 2019. godina je pred vratima, pa je pravo vrijeme za stavljanje tradicionalne novogodišnje hrane na stol. Skoro svaka zemlja ima bar jednu vrstu hrane koja se jede, ili baš za Novu, ili u njenim prvim danima. Za tu hranu se vjeruje da donosi sreću, uspjeh ili bogatstvo.
Razno, razna hrana se smatra “sretnom”. 
Običaji su različiti od kulture do kulture, ali postoje i sličnosti nevezano na zemljopisni položaj. 

Kao sretna hrana ili sretne namirnice često se doživljavaju: zeleno povrće, grožđe, mahunarke, riba, svinjetina i kolači.
* Zeleno povrće kao što su lisnati kelj, kupus i blitva za Novu godinu se jede zbog toga što njihovo zeleno lišće podsjeća na presavijeni novac, pa je tako simbol za financijsku naklonost sudbine.
Tako Nijemci jedu kiseli kupus, Danci kelj, a u Južnoj Americi se jede lisnati kelj.
* Onda bobu po bobu, stiže grožđe. Nova godina u Španjolskoj počinje s dvanaest bobica grožđa prije ponoći. Počinje se 12 sati prije Nove pa se za svaki sat koji prođe pojede jedna bobica, a zadnje zrno se pojede točno u ponoć. Svaka bobica predstavlja jedan mjesec, pa tako ako peta bude malo kisela, svibanj može biti isto “kiseo”.
* Zatim riba, npr. bakalar je od srednjeg vijeka poznata blagdanska hrana. Sušeni bakalar je dugo prije modernog transporta i smrzavanja mogao je stići u svaki dio svijeta, pa se za Božić tradicionalno jede, kako kod nas, tako na mnogim mjestima. Haringa se npr. tradicionalno konzumira u ponoć u  Njemačkoj i Poljskoj, a u Njemačkoj se često kuha i šaran.
U Švedskoj se, naravno, sa švedskog stola ili smörgåsborda jedu razne riblje poslastice kao npr. salata od plodova mora ili razni oblici lososa, jegulja i haringa. 
* Tu su i mahunarke koje, uključujući grašak, grah i leću, također simboliziraju novac. Sitna zrna mahunarki nakon kuhanja sliče kovanici i jedu se s očekivanjem bolje financijske budućnosti.

U Italiji se često poslije ponoći jede cotechino con lenticchie ili kobasice sa zelenom lećom.
To jelo isto kao svinjetina ima svoju sretnu simboliku. U Brazilu je prvi obrok u novoj godini leća s rižom ili juha od leće dok Njemci kombiniraju svinjsko meso i mahunarke, najčešće je to leća ili juha od graška s kobasicom.
U Japanu se, tijekom prva tri dana nove godine, jede skupina simboličnih jela koja uključuju slatki crni grah kuro-mame. Na jugu SAD-a tradicija je jesti crni grah, a jelo od njega zove se hoppin' john.
* Svinjetina se isto često jede oko Nove godine jer postoji vjerovanje da svinja predstavlja napredak. Pečeni odojak često je jede kod nas u Hrvatskoj, a često se poslužuje i na Kubi i u Mađarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Austriji. 
Austrijanci stol dekoriraju minijaturnom, slatkom svinjicom od marcipana. Ne jedem svinjetinu, pa je to slučaj i kod mene, od marcipana ili glinamola, bilo kako su preslatke ;) 
Ako ste radili one moje muffine u minjonima i ukrašavali njima stolove, sigurno vam je ostao koji minjon u koji sada možete staviti malu svinjicu od marcipana koja će vam u Novoj donijeti napredak i sreću.
Šveđani vole kuhane svinjske noge, Nijemci kobasice i pečenu svinjetinu, a Amerikanci i Talijani isto imaju tradiciju obroka obogaćenih mastima, jer to predstavlja prosperitet, bogatstvo i napredak.

Kolači i slastice su sastavni dio novogodišnjih blagdana po cijelom svijetu. 
Čest je kolač u obliku prstena ili kruga, pa tako u Mađarskoj i Poljskoj jedu uštipke, a u Italiji imaju svoj chiacchiere. U Nizozemskoj imaju ollie bollen što je kolač od dizanog tijesta, punjen  grožđicama, jabukom i suhim voćem.
U nekim kulturama je običaj sakriti nakit ili novčić u kolač, pa to onda nalazitelju donosi sreću u novoj godini.
U Grčkoj se kolač sa skrivenim novčićem zove vasilopita i reže se u ponoć ili dan nakon Nove godine. Prvi komad je za sv Vasilija, a ostatak se podijeli među gostima. Norveška i Švedska isto imaju slične rituale, jedino što se kod kojih sakrije cijeli badem u puding od riže, pa je onome tko nađe badem zagarantirana velika sreća u novoj godini.
U Meksiku imaju rosca de Reyes, a to je kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem koje je unutra.  
Osim  “sretne” hrane, postoji i “nesretnahrana, hrana koju za Novu godinu trebamo izbjegavati.
Možda ste čuli za jastog teoriju tj. lobster theory u seriji Prijatelji, ali jastog u ovom slučaju nije dobra ni sretna hrana jer se kreće unatrag, a to vjerojatno nitko ne želi sebi u Novoj godini. Piletina je isto loš izbor jer kokoš ruje u rikverc, a to predstavlja kajanje i žaljenje.  Postoji još jedna teorija koja tvrdi da se perad izbjegava da sreća ne bi odletjela.

Evo, sada znamo što bismo trebali jesti, a što izbjegavati, ali ne smijemo zaboraviti da je u Hrvatskoj važno hranu na stol staviti prije ponoći.
Nadam se da ćemo se svi najesti "sretne hrane" i biti sretni i siti jer sad ovdje na Sretnim Receptima imate sretnu hranu za sretnu Novu ;)
Želim da sretna hrana pomogne ispunjavanju Vaših očekivanja od Nove 2019. godine.
Također, nikako ne zaboravite na Recept za sretnu i zdravu godinu, ipak je to originalan i univerzalan recept kojim je striček Ivek počastio Deu ;)

utorak, 25. prosinca 2018.

Sretan i ukusan Božić

Sretni recepti Vam, uz one medenjake, keksiće, bogate božićne kekse, muffine i minjone,

blagdanske kolače i kolačiće, te razno razne paprenjake, želi 


sretan i ukusan Božić i šalje najljepše želje. 

Budite mi svi zdravi, poletni i veseli!

A uz sve to naravno, ne zaboravite zdravo i ukusno jesti  ;-*

nedjelja, 16. prosinca 2018.

Bogati božićni keksi


Prosinac, jedan od najljepših mjeseci u godini, za mnoge je mjesec proslava, susreta s obitelji i prijateljimam te mjesec sređivanja računa, donošenja novih odluka ili sređivanja onih starih.
No svi znamo, posinac je mjesec prepun raznih, slatkih, predivnih božićnih slastica, kolača i recepata.
Ovdje imamo jedne prekrasne božićne kekse prepune izvrsnih, zdravih okusa badema, cimeta, vanilije…
Bogati zdravljem i savršeni baš za blagdansko vrijeme.


Za ove Bogate božićne kekse trebamo:
Prvo napravimo chia "jaje” - pomiješamo 1 žlicu mljevenih chia sjemenki s 3 žlice vode. Jednostavno. Ostavimo sa strane jer će se, dok pripremamo ostatak, napraviti želatinsta smjesa kakva nam treba. U veću posudu stavimo mljevene bademe, kokos šećer, kokos brašno, cimet, malo himlajske soli i sve zajedno dobro promiješamo. Dodamo chia “jaje”, javorov sirup, rastopljeno kokosovo ulje, ekstrakt vanilije i naribanu koru naranče.
Pomiješamo sve sastojke ručno ili blenderom. Miješamo ih sve dok se dobro ne povežu i dok ne  dobijemo tijesto. Pećnicu ugrijemo na 175°C, a pleh obložimo papirom za pečenje.
Između dvije prozirne folije izvaljmo tijesto, ne pretanko. Taman toliko kako keks ne bi bili ni previše debeli, ali ni pretanki. Debljina keksa bi trebala biti oko 0,5 cm. 
Kalupima napravimo zvijezde ili neki drugi oblik koji nam je po želji, pa ih lagano prebacimo na pleh za pečenje. 
Pečemo 8-10 min i izvadimo čim počnu dobivati boju, Nikako ih prepeći. Pustimo ih neka se ohlade i pospemo ih brezinim šećerom.
Keksi su gotovi, vrijeme je za uživanje; dobar tek!

ponedjeljak, 10. prosinca 2018.

Djumbirovi medenjaci

Đumbir je osim kao začin poznat i kao sredstvo protiv mučnine koje u umjerenim količinama preporučuje čak i trudnicama ;)
Poznamo ga i kao dodatak napicima od limuna i meda, a kao takav ima blagotvoran učinak na naše zdravlje. Đumbir sadrži mnoštvo minerala i vitamina B skupine i C vitamin.
Specifična slatkasto ljuta aroma đumbira potječe od mješavine bioaktivnih tvari, među kojima je najpoznatiji gingerol
Đumbir treba, prilikom upotrebe, biti svjež. 
On sadrži posebne fitonutrijente, gingerole koji imaju snažna protuupalna svojstva, pospješuju rad probavnog sustava i kao većina začina ima termogenička svojstva koja potiču sagorijevanje naših masti, gubitak kilograma i ubrzavaju rad metabolizma. To ga čini odličnim za mršavljenje što nam je sigurno interesantno u ove predljetne dane. Đumbir je baš božićni začin.
Sada ćemo raditi Đumbirove medenjake za koje trebamo: 
  • 2 jaja,
  • 120 ml javorovog sirupa,
  • 6 žlica meda,
  • 200 g rižinog brašna,
  • 150 g bademovog brašna,
  • 1 žličica sode bikarbone,
  • 80 g maslaca od badema /kokosova ulja/,
  • 1 žličica đumbira u prahu,
  • ½ žličice cimeta u prahu,
  • naribana korica limuna,
  • prstohvat soli.
Umutimo jaja i javorov sirup, pa dodamo omekšani maslac i med te nastavimo miješati. Rižino brašno, bademovo brašno, đumbir, cimet, sodu bikarbonu, sol i koricu limuna izmiješamo i dodamo u smjesu od jaja. Od toga umijesimo glatko tijesto i ostavimo ga nek se pola sata  hladi u frižideru. Zatim oblikujemo kuglice veličine oraha i posložimo ih u posudu za pečenje prekrivenu papirom za pečenje.
Razmak između kuglica obavezan. Zagijemo pećnicu na 180 °C pa pečemo kolačiće dok ne postanu prekrasno zlatnožuti /to bi bilo oko 15 minuta/.
Uz đumbirove medenjake odlično ide džem od limuna, pa ih s njim možemo i poslužiti.
Za previše raširene kekse dodajemo rižino brašno, a ako su slučajno pretvrdi, dodajemo malo sojinog mlijeka.
I eto sad imamo odlične, zdrave đumbirove medenjake i to bez glutena, bez šećera, bez mlijeka.