Gljive sa žara

Ražnjići od mesa potpuno su klasični i nikako, nikad ne mogu/ne smiju dosaditi.

Toliko su dobri da smo meso ispečeno na ražnjiću, na žaru počeli zvati jednostavno ražnjić ;

Evo ovdje, ćemo opet imati gljive kao ražnjić. 

Na žaru, naravno.

Izmarinirane šampinjone.

Eto, radimo verziju ražnjića od mariniranih gljiva.
Odlični!

Jednostavni, brzi i super ukusni.

Za marinirane gljive na žaru trebamo:

• 500 g šampinjona,
• 2 žlice peršina,
• 2,3 žlice rastopljenog maslaca,
• 4 režnja češnjaka,
• 2 žlice soja umaka,
• malo limun soka,
• 2 žlice aceto balsamico,
• sol, med, papar i chilli papričica.

Očistimo, operemo šampinjone. Odstranimo stručak, a klobuke prepolovimo. Pazimo da komadi budu podjednake debljine.

Usitnimo sastojke za marinadu i stavimo ih u posudu.

Ubacimo šampinjone i sve dobro promiješamo. To se može napraviti i u vrećici. 

Ostavimo šampinjone u marinadi oko pola sata. 

Kad su marinirani, nabodemo šampinjone na štapiće - razmak 1cm. Trebat će nam cca 12-tak štapića/ražnjića.

Pečemo ih cca 5 min. sa svake strane, dok ne omekšaju, pa ih skinemo sa žara i prelijemo ostatkom marinade te posipamo svježim peršinom ili dodamo začin po želji ;

Lijepe naše gljive

Gljive sadrže cijelo carstvo nutritivnih prednosti i kraljevstvo okusa.

Zbog visokog udjela bjelančevina zovemo ih šumskim mesom.

Uz kraljevstvo okusa imaju malen udio masnoća, pa spadaju u niskokalorične namirnice.

Obiluju mineralima kao što je mangan, kalij, fosfor, željezo i vitaminima A, B1, B2, C i D1.

Od mnoštva vrsta gljiva, ovdje ćemo neke i malo bolje upoznati.
Počinjem s, vjerojatno svima, najpoznatijima.

Šampinjoni

Klobučari izrazito pogodni za uzgoj su šampinjoni.

Često konzumiranje je odlično zbog bogatstva hranjivim tvarima. Sadrže sasvim malo kalorija - jedna šalica šampinjona = 31 kalorija. 

Minerali koje nam šampinjoni donose su cink, bakar, selen, fosfor i kalij, a od vitamina počastit će nas vitaminima B-skupine i folnom kiselinom.

Smatrali su ih hranom bogova, a u današnje vrijeme je otkriveno da sadrže fitonutrijente, polisaharide koji su zbog snažnog antioksidacijskog djelovanja odlični za naše zdravlje, uz to štite našu DNA i stanice od oštećenja.

Šampinjoni se mogu kiseliti, sušiti, pirjati, kuhati, dodavati salatama.

Od gljiva radimo različite umake, a veće komade možemo čak i puniti i peći na grill tavi.

Blagva ili rujnica*

Među jednu od najkvalitetnijih divljih vrsta gljiva spada blagva. Ona raste u kasno ljeto i rujnu jesen zbog čega ju zovu i rujnica*.

Šešir te gljive je narančastocrven, a ispod njega je vjenčić.

Dok je još mlada, blagva je obavijena bijelom ovojnicom, pa to sve skupa podsjeća na izlazak iz jajeta.

Ono što je važno kod ovih gljiva je branje s iskusnim gljivarima jer postoji opasnost da je zamijenimo s gljivom muharom koja je otrovna.

Blagvu možete peći na roštilju, pirjati s jajima, a prikladna je i za kiseljenje te sušenje.
Blaga je okusa i lako probavljiva.
U Hrvatskoj je branje ove gljive zabranjeno, pa je najbolje otići u susjedne zemlje uživati u specijalitetima napravljenim od nje.

Vrganji

Vrganj ima okrugli, smeđi mesnati klobuk i resice s unutarašnje strane kapice.

Kralj je divljih gljiva, pa raste i u bjelogoričnim i u crnogoričnim šumama.

On je jedna od sigurnijih divljih vrsta gljiva jer ga baš ne možemo zamijeniti s nekom otrovnom, ali opreza nikada previše.

Ako ga pripremimo kao varivo, pirjamo i radimo od njega rižoto ili jelo s jajima, može nam pružiti pravi gastronomski užitak.

Mlade vrganje možemo kiseliti u kombinaciji s ostalim jestivim uzgojenim ili divljim gljivama.

Ako su vrlo mladi i zdravi možemo ih pripremiti i sirove.

Možemo ih i sušiti za ona doba godine kada ih nema.

Gljiva s panja ili shiitake

Shi na japanskom znači drvo, take gljiva pa su tako shitake gljive koje rastu na panju drveta.

One ljekovitije i cjenjenije su s debljim klobukom i zovu se donko, a one s tanjim klobukom koshin. 

U Japanu ih smatraju eliksirom života, a uzgajaju od davnina. Sušenjem na suncu dobiva se njihova najveća ljekovitost.

Kažu da ova vrsta gljiva snižava kolesterol i krvni tlak. Također i da spriječava rast tumora. Zbog takvih odlika od njih se rade razni dodaci prehrani. 

Zovu je eliksir života, pa su se valjda zato ljudi sjetili napraviti shiitake u kapsulama, tableticama … kako to farmaceuti vole.

Shiitake gljive, ako su svježe, možemo kuhati i pirjati, raditi rižota, umake i variva, a sušene shiitake prije korištenja trebamo namakati oko pola sata.

Čaj od shiitake gljiva će nam smanjiti stres i napetost.

Vegani, vegetarijanci, ali i svi koji to nisu,  uživaju u lijepim našim gljivama, tom  odličnom šumskom mesu.

Dobar tek!

Lavlja griva - kognitivna gljiva

Lavlja gljiva, gljiva neobičnog izgleda koja raste na neobičnom mjestu. Njeno prirodno okruženje je najčešće odumrlo drveće kao što je bukva ili hrast u kasno ljeto i jesen. U Europi je rijetka, ali se uzgaja u laboratorijima, strogo kontroliranim uvjetima koji odgovaraju njenom prirodnom okruženju. Prirodno raste u Sjevernoj Americi, Kini i Japanu. Lavlja gljiva /lat. Hericium Erinaceus/ ima brojna ljekovita svojstva.

Lavlja griva posebno mi je zanimljiva jer osim zanimljivog izgleda, ona ima i zanimljive moći; ona je hrana za neurone. 

Ona je upala među najcjenjenije jestive gljive, ali i u medicinskoj je znanosti njezin ugled jednako velik kao i u kulinarstvu.

Ta medicinska gljiva se naziva i prirodnom hranom za neurone jer ima sposobnost obnavljanja živčanog sustava. U Japanu je nazivaju "gljiva 21. stoljeća", jer je ovo stoljeće posvećeno mozgu. 

Sve gljive sadrže aktivne tvari odgovorne za liječenje živaca i poboljšavanje moždanih funkcija, a pogotovo Lavlja griva. 

Kineski i američki znanstvenici su iz lavlje gljive izdvojili dva aktivna sastojka – erinacin i hericenon, koji potiču proizvodnju faktora neuronskog rasta /NGF/. 

Faktor neuronskog rasta - bjelančevina koja igra važnu ulogu u zdravlju i dugovječnosti nekoliko vrsta živčanih stanica u perifernom, ali i središnjem živčanom sustavu. Aktivne tvari iz lavlje gljive djeluju na mozak jer zbog njihove niske molekularne težine lako prelaze iz krvotoka u mozak.

Aktivne tvari i/ili sastojci lavlje grive su:

- beta-D glukan, derivati cyathana /diterpenoidi/, ergosterol /provitamin D2/, erinacini Q i R, ksilan, glikoksilan, mano glikoksilan, galaktoksilo glukan, hetero beta glukan.

Te aktivne tvari liječe kognitivne poremećaje. 

Lavlja griva je odlična za mijelinizaciju.

Aktivne tvari iz lavlje gljive, osim što obnavljaju neurone, ponovno izgrađuju zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana.

Tako se poboljšava neuronska provodljivost za signale koji su ključni za komunikaciju živčanih stanica.
Uz to Lavlja griva prebacuje imunološku reakciju tijela na anti-upalni režim. To mi zvuči odlično jer temperaturu imam otkad i dijagnozu.
Neki liječnici kao što je dr. Paul Stamets, stručnjak za medicinske gljive, lavlju gljivu preporučuju kao terapiju za demenciju, multiplu sklerozu, mišićnu distrofiju i Alzheimerovu bolest. 

Jako puno istraživanja o neurokognitivnim učincima lavlje gljive potvrđuje kako hericenoni i erinacini potiču obnavljanje živčanih stanica. 

Učinak lavlje gljive na mozak ne ograničava se na kognitivne, već djeluje i na afektivne funkcije. Lavlja griva ima još pozitivnih djelovanja koja uključuju sniženje šećera u krvi, zdravu probavu, regulaciju kolesterola i održavanje zdrave i mladenačke kože.

Zahvaljujući beta glukan polisaharidima, lavlja gljiva blagotvorno djeluje i na probavni sustav.

A to je za nas odlično jer se pitamo Što ako   ;

Ti polisaharidi su poznati po tome što pospješuju funkciju želučane sluznice, važan dio probavnog sustava. Dijabetičari  isto osjećaju pozitivne učinke lavlje grive. Ona snižava nivo glukoze, spriječava polidipsiju i obuzdava snažnu žeđ karakterističnu za šećernu bolest.

Još jedan sastojak ove gljive pomaže pri liječenju čireva i karcinoma želuca i jednjaka. 

Utvrdilo se povoljno djelovanje lavlje gljive i na kožu.

Polisaharidi iz ove gljive snažno potiču i proizvodnju antioksidirajućih enzima, čime ova gljiva postaje dio našeg oružja protiv starenja.

Tegobe, problemi, bolesti kod kojih pomaže lavlja gljiva su:

Alzheimerova bolest, multipla skleroza, depresija, demencija, opsesivno-kompulzivni poremećaj, shizofrenija, autizam, anoreksija, bulimija, mišićna distrofija, želučani čirevi, gastritis..

I ne zaboraviti sve gljive odlične su za naš mozak. Volimo Lijepe naše gljive ;

Ječam s gljivama

U jednom od prethodnih postova Ječam ili ričet nabrajala sam s kojim je sve namirnicama najbolje jesti ječam, pa sam spomenula i gljive.

Prisjetimo se da ječam pomaže mršavljenju jer se unošenjem ječma u organizam masti pretvaraju u energiju.

I tu je recept za pripremanje ječma s gljivama ili gljiva s ječmom.

Za Ječam s gljivama trebamo:

• 1 šalicu ječma,
• 200 g gljiva,
• 1 luk,
• 3 šalice povrtnog temeljca,
• 3 žlice maslinovog ulja,
• papar i sol,
• kurkuma.

Ječam operemo i procijedimo, pa ga stavimo u posudu i zalijemo temeljcem od povrća. Kad zakuha smanjimo vatru i poklopljenog ga kuhamo još 60 min.

Narežemo glive i sitno nasjeckamo luk, pa ih zajedno propirjamo na maslinovom ulju.

Ubacimo skuhani ječam, pa sve zajedno pirjamo, uz miješanje, još 15, 20 minuta.

I eto, dobili smo ukusan ječam s gljivama koji, ja naravno, volim posuti mojim Zlatom iz prirode . 

Odličan za sve koji vole jesti fino i zdravo, čak i vegetarijance i vegane.
Ipak u ječmu s gljivama ima i proteina. Ne treba zaboraviti da su i ječam i gljive jedan od bogatijih izvora selena koji štiti naše srce i krvne žile, a gljive su ipak šumsko meso.