Prikazani su postovi s oznakom lions mane. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom lions mane. Prikaži sve postove

petak, 21. lipnja 2019.

Lavlja griva - kognitivna gljiva

Lavlja gljiva, gljiva neobičnog izgleda koja raste na neobičnom mjestu. Njeno prirodno okruženje je najčešće odumrlo drveće kao što je bukva ili hrast u kasno ljeto i jesen. U Europi je rijetka, ali se uzgaja u laboratorijima, strogo kontroliranim uvjetima koji odgovaraju njenom prirodnom okruženju. Prirodno raste u Sjevernoj Americi, Kini i Japanu. Lavlja gljiva /lat. Hericium Erinaceus/ ima brojna ljekovita svojstva.
Lavlja griva posebno mi je zanimljiva jer osim zanimljivog izgleda, ona ima i zanimljive moći; ona je hrana za neurone
Ona je upala među najcjenjenije jestive gljive, ali i u medicinskoj je znanosti njezin ugled jednako velik kao i u kulinarstvu.
Ta medicinska gljiva se naziva i prirodnom hranom za neurone jer ima sposobnost obnavljanja živčanog sustava. U Japanu je nazivaju "gljiva 21. stoljeća", jer je ovo stoljeće posvećeno mozgu
Sve gljive sadrže aktivne tvari odgovorne za liječenje živaca i poboljšavanje moždanih funkcija, a pogotovo Lavlja griva
Kineski i američki znanstvenici su iz lavlje gljive izdvojili dva aktivna sastojka – erinacin i hericenon, koji potiču proizvodnju faktora neuronskog rasta /NGF/. 
Faktor neuronskog rasta - bjelančevina koja igra važnu ulogu u zdravlju i dugovječnosti nekoliko vrsta živčanih stanica u perifernom, ali i središnjem živčanom sustavu. Aktivne tvari iz lavlje gljive djeluju na mozak jer zbog njihove niske molekularne težine lako prelaze iz krvotoka u mozak.

Aktivne tvari i/ili sastojci lavlje grive su:
- beta-D glukan, derivati cyathana /diterpenoidi/, ergosterol /provitamin D2/, erinacini Q i R, ksilan, glikoksilan, mano glikoksilan, galaktoksilo glukan, hetero beta glukan.

Te aktivne tvari liječe kognitivne poremećaje. 
Lavlja griva je odlična za mijelinizaciju.
Aktivne tvari iz lavlje gljive, osim što obnavljaju neurone, ponovno izgrađuju zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana.
Tako se poboljšava neuronska provodljivost za signale koji su ključni za komunikaciju živčanih stanica.
Uz to Lavlja griva prebacuje imunološku reakciju tijela na anti-upalni režim. To mi zvuči odlično jer temperaturu imam otkad i dijagnozu.
Neki liječnici kao što je dr. Paul Stamets, stručnjak za medicinske gljive, lavlju gljivu preporučuju kao terapiju za demenciju, multiplu sklerozu, mišićnu distrofiju i Alzheimerovu bolest. 
Jako puno istraživanja o neurokognitivnim učincima lavlje gljive potvrđuje kako hericenoni i erinacini potiču obnavljanje živčanih stanica. 
Učinak lavlje gljive na mozak ne ograničava se na kognitivne, već djeluje i na afektivne funkcije. Lavlja griva ima još pozitivnih djelovanja koja uključuju sniženje šećera u krvi, zdravu probavu, regulaciju kolesterola i održavanje zdrave i mladenačke kože.
Zahvaljujući beta glukan polisaharidima, lavlja gljiva blagotvorno djeluje i na probavni sustav.
A to je za nas odlično jer se pitamo Što ako   ;
Ti polisaharidi su poznati po tome što pospješuju funkciju želučane sluznice, važan dio probavnog sustava. Dijabetičari  isto osjećaju pozitivne učinke lavlje grive. Ona snižava nivo glukoze, spriječava polidipsiju i obuzdava snažnu žeđ karakterističnu za šećernu bolest.
Još jedan sastojak ove gljive pomaže pri liječenju čireva i karcinoma želuca i jednjaka. 
Utvrdilo se povoljno djelovanje lavlje gljive i na kožu.
Polisaharidi iz ove gljive snažno potiču i proizvodnju antioksidirajućih enzima, čime ova gljiva postaje dio našeg oružja protiv starenja.
Tegobe, problemi, bolesti kod kojih pomaže lavlja gljiva su:
Alzheimerova bolest, multipla skleroza, depresija, demencija, opsesivno-kompulzivni poremećaj, shizofrenija, autizam, anoreksija, bulimija, mišićna distrofija, želučani čirevi, gastritis..
I ne zaboraviti sve gljive odlične su za naš mozak. Volimo Lijepe naše gljive ;