Lavlja gljiva, gljiva neobičnog izgleda koja raste na
neobičnom mjestu. Njeno prirodno okruženje je najčešće odumrlo drveće kao što
je bukva ili hrast u kasno ljeto i jesen. U Europi je rijetka, ali se uzgaja u
laboratorijima, strogo kontroliranim uvjetima koji odgovaraju njenom prirodnom
okruženju. Prirodno raste u Sjevernoj Americi, Kini i Japanu. Lavlja gljiva /lat.
Hericium Erinaceus/ ima brojna ljekovita svojstva.
Lavlja griva posebno mi je zanimljiva jer osim zanimljivog
izgleda, ona ima i zanimljive moći; ona je hrana za neurone.
Ona je upala među
najcjenjenije jestive gljive, ali i u medicinskoj je znanosti njezin ugled jednako
velik kao i u kulinarstvu.
Ta medicinska gljiva se naziva i prirodnom hranom za neurone
jer ima sposobnost obnavljanja živčanog sustava. U Japanu je nazivaju
"gljiva 21. stoljeća", jer je ovo stoljeće posvećeno mozgu.
Sve
gljive sadrže aktivne tvari odgovorne za liječenje živaca i poboljšavanje
moždanih funkcija, a pogotovo Lavlja griva.
Kineski i američki znanstvenici
su iz lavlje gljive izdvojili dva aktivna sastojka – erinacin i hericenon, koji
potiču proizvodnju faktora neuronskog rasta /NGF/.
Faktor neuronskog rasta - bjelančevina koja igra važnu ulogu u zdravlju i dugovječnosti nekoliko vrsta
živčanih stanica u perifernom, ali i središnjem živčanom sustavu. Aktivne
tvari iz lavlje gljive djeluju na mozak jer zbog njihove niske molekularne
težine lako prelaze iz krvotoka u mozak.
Aktivne tvari i/ili sastojci lavlje grive su:
Te aktivne tvari liječe kognitivne poremećaje.
Lavlja griva je odlična za mijelinizaciju.
Aktivne tvari iz lavlje gljive, osim što obnavljaju neurone,
ponovno izgrađuju zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana.
Tako se
poboljšava neuronska provodljivost za signale koji su ključni za komunikaciju
živčanih stanica.
Uz to Lavlja griva prebacuje imunološku reakciju tijela na anti-upalni režim. To mi zvuči odlično jer temperaturu imam otkad i dijagnozu.
Neki liječnici kao što je dr. Paul Stamets, stručnjak za medicinske gljive, lavlju gljivu preporučuju kao terapiju za demenciju, multiplu sklerozu, mišićnu distrofiju i Alzheimerovu bolest.
Uz to Lavlja griva prebacuje imunološku reakciju tijela na anti-upalni režim. To mi zvuči odlično jer temperaturu imam otkad i dijagnozu.
Neki liječnici kao što je dr. Paul Stamets, stručnjak za medicinske gljive, lavlju gljivu preporučuju kao terapiju za demenciju, multiplu sklerozu, mišićnu distrofiju i Alzheimerovu bolest.
Jako puno istraživanja
o neurokognitivnim učincima lavlje gljive potvrđuje kako hericenoni i erinacini
potiču obnavljanje živčanih stanica.
Učinak lavlje gljive na mozak ne
ograničava se na kognitivne, već djeluje i na afektivne funkcije. Lavlja griva
ima još pozitivnih djelovanja koja uključuju sniženje šećera u krvi, zdravu
probavu, regulaciju kolesterola i održavanje zdrave i mladenačke
kože.
Zahvaljujući beta glukan polisaharidima, lavlja gljiva blagotvorno
djeluje i na probavni sustav.
A to je za nas odlično jer se pitamo Što ako ;
Ti polisaharidi su poznati po tome što pospješuju
funkciju želučane sluznice, važan dio probavnog sustava. Dijabetičari isto osjećaju pozitivne učinke lavlje grive. Ona snižava nivo glukoze, spriječava
polidipsiju i obuzdava snažnu žeđ karakterističnu za šećernu bolest.
Još jedan sastojak ove gljive pomaže pri
liječenju čireva i karcinoma želuca i jednjaka.
Utvrdilo se povoljno djelovanje lavlje gljive i na kožu.
Polisaharidi iz ove gljive snažno potiču i proizvodnju
antioksidirajućih enzima, čime ova gljiva postaje dio našeg oružja protiv
starenja.
Tegobe, problemi, bolesti kod kojih pomaže lavlja gljiva su:
Alzheimerova bolest, multipla skleroza, depresija, demencija,
opsesivno-kompulzivni poremećaj, shizofrenija, autizam, anoreksija, bulimija, mišićna
distrofija, želučani čirevi, gastritis..
I ne zaboraviti sve gljive odlične su za naš mozak. Volimo Lijepe naše gljive ;