Lijepe naše gljive

Gljive sadrže cijelo carstvo nutritivnih prednosti i kraljevstvo okusa.

Zbog visokog udjela bjelančevina zovemo ih šumskim mesom.

Uz kraljevstvo okusa imaju malen udio masnoća, pa spadaju u niskokalorične namirnice.

Obiluju mineralima kao što je mangan, kalij, fosfor, željezo i vitaminima A, B1, B2, C i D1.

Od mnoštva vrsta gljiva, ovdje ćemo neke i malo bolje upoznati.
Počinjem s, vjerojatno svima, najpoznatijima.

Šampinjoni

Klobučari izrazito pogodni za uzgoj su šampinjoni.

Često konzumiranje je odlično zbog bogatstva hranjivim tvarima. Sadrže sasvim malo kalorija - jedna šalica šampinjona = 31 kalorija. 

Minerali koje nam šampinjoni donose su cink, bakar, selen, fosfor i kalij, a od vitamina počastit će nas vitaminima B-skupine i folnom kiselinom.

Smatrali su ih hranom bogova, a u današnje vrijeme je otkriveno da sadrže fitonutrijente, polisaharide koji su zbog snažnog antioksidacijskog djelovanja odlični za naše zdravlje, uz to štite našu DNA i stanice od oštećenja.

Šampinjoni se mogu kiseliti, sušiti, pirjati, kuhati, dodavati salatama.

Od gljiva radimo različite umake, a veće komade možemo čak i puniti i peći na grill tavi.

Blagva ili rujnica*

Među jednu od najkvalitetnijih divljih vrsta gljiva spada blagva. Ona raste u kasno ljeto i rujnu jesen zbog čega ju zovu i rujnica*.

Šešir te gljive je narančastocrven, a ispod njega je vjenčić.

Dok je još mlada, blagva je obavijena bijelom ovojnicom, pa to sve skupa podsjeća na izlazak iz jajeta.

Ono što je važno kod ovih gljiva je branje s iskusnim gljivarima jer postoji opasnost da je zamijenimo s gljivom muharom koja je otrovna.

Blagvu možete peći na roštilju, pirjati s jajima, a prikladna je i za kiseljenje te sušenje.
Blaga je okusa i lako probavljiva.
U Hrvatskoj je branje ove gljive zabranjeno, pa je najbolje otići u susjedne zemlje uživati u specijalitetima napravljenim od nje.

Vrganji

Vrganj ima okrugli, smeđi mesnati klobuk i resice s unutarašnje strane kapice.

Kralj je divljih gljiva, pa raste i u bjelogoričnim i u crnogoričnim šumama.

On je jedna od sigurnijih divljih vrsta gljiva jer ga baš ne možemo zamijeniti s nekom otrovnom, ali opreza nikada previše.

Ako ga pripremimo kao varivo, pirjamo i radimo od njega rižoto ili jelo s jajima, može nam pružiti pravi gastronomski užitak.

Mlade vrganje možemo kiseliti u kombinaciji s ostalim jestivim uzgojenim ili divljim gljivama.

Ako su vrlo mladi i zdravi možemo ih pripremiti i sirove.

Možemo ih i sušiti za ona doba godine kada ih nema.

Gljiva s panja ili shiitake

Shi na japanskom znači drvo, take gljiva pa su tako shitake gljive koje rastu na panju drveta.

One ljekovitije i cjenjenije su s debljim klobukom i zovu se donko, a one s tanjim klobukom koshin. 

U Japanu ih smatraju eliksirom života, a uzgajaju od davnina. Sušenjem na suncu dobiva se njihova najveća ljekovitost.

Kažu da ova vrsta gljiva snižava kolesterol i krvni tlak. Također i da spriječava rast tumora. Zbog takvih odlika od njih se rade razni dodaci prehrani. 

Zovu je eliksir života, pa su se valjda zato ljudi sjetili napraviti shiitake u kapsulama, tableticama … kako to farmaceuti vole.

Shiitake gljive, ako su svježe, možemo kuhati i pirjati, raditi rižota, umake i variva, a sušene shiitake prije korištenja trebamo namakati oko pola sata.

Čaj od shiitake gljiva će nam smanjiti stres i napetost.

Vegani, vegetarijanci, ali i svi koji to nisu,  uživaju u lijepim našim gljivama, tom  odličnom šumskom mesu.

Dobar tek!

Pametna ljetna hrana

Pred sam početak ljeta 2012. gastro tim restorana Bon Appetit osmislio je, u sklopu atraktivne ponude Smart Fooda, novi ljetni Smart Food jelovnik koji zbog svoje šarolikosti progovara najrazličitijim ukusima poklonika zdrave i uravnotežene ishrane. Jelovnik je nastajao tijekom nekoliko tjedana, a u njega su svoja stručna znanja s područja biokemije i kulinarstva utkali Marina Vojković, Donatella Verbanac i chef Berislav Lacković, kreativni gastro trojac  koji stoji iza zaštićenog koncepta Smart Fooda i koji je iz dana u dan strpljivo sastavljao savršene kombinacije namirnica, kuhao nova jela, degustirao, mijenjao… sve dok nije postignut konsenzus oko najkvalitetnije kombinatorike i recepture novih jela i precizne termičke obrade koja jamči maksimalnu iskorištenost svih nutritivnih sastojaka korištenih namirnica. U kreativnim brainstorminzima  u kuhinji zagrebačkog restorana Bon Appetit tijekom proteklih tjedana ponekad se i žustro raspravljalo, a o tome kako je nastala originalna ljetna Smart food ponuda svatko od troje tvoraca novih jela  ima svoju priču. „Juha od boba s kukuruzom i klicama prava je ljetna poslastica s našeg jelovnika!“ kaže Marina Vojković te odmah pojašnjava kako je Smart Food tim osmislio ovu novu, laganu juhu: „Htjeli smo svojim gostima u vremenu vrućina ponuditi  ukusnu zelenu juhu od mahunarki.  Iako nam je stalno na pameti bio grašak, Donatella je došla s prijedlogom da napravimo juhu od boba! Sjetila se ove drevne mahune mediterana – boba, koji je izvrstan izvor bjelančevina, vitamina B i magnezija. Juhu  smo začinili s kurkumom , izvorno orijentalnim začinom koji sadrži jedan od najjačih protuupalnih bioloških spojeva – kurkumin, koji krijepi organizam. Ja sam završno dodala klice, koje obiluju antioksidansima i savršeno se uklapaju u naš visokokvalitetni ljetni jelovnik i našu smo juhu ponudili pod nazivom "Juha od boba uz dašak kurkume i dodir klica". Uz juhu od boba, mnoge će u novoj ponudi privući i inovativne lazanje od celera, bukovače i mozzarelle, nova vrsta salate u ljetnoj ponudi, kojoj je svoju osobnost i originalnost udahnuo chef  kuhinje Bon Appetita Berislav Lacković. „Ako želite održati zdravlje i dugovječnost organizma, svakodnevno konzumirajte celer!“, savjetuje Berislav i nastavlja s pričom o novonastaloj salati: „Htjeli smo osmisliti salatu od celera, razmišljali smo o waldorfskoj, austrijskoj varijanti koja nam je bila preteška zbog visoko-kalorične majoneze,  pa smo postepeno osmislili salatu u obliku lazanja od celera! Celer snižava krvi tlak, djeluje povoljno na dreniranje tkiva i poboljšava cirkulaciju, a u našoj recepturi, vješto smo ga kombinirali s  bukovačama i mozzarellom koji su jelo obogatili ugljikohidratima i bjelančevinama, te se  u potpunosti sljubljuju s osebujnim okusom celera.“ „Celer je savršena namirnica,“ složila se i Donatella Verbanac  kojoj je posebno pri srcu novo mesno jelo kombinirano s graškom sa Smart Food ponude – Prutić puretine uz raviole punjene graškom na umaku od bademova mlijeka. „U ovom jelu, puretina u sebi sadrži sve potrebne bjelančevine, minerale i vitamine B skupine,  a njen je okus nadopunjen umakom od bademovog mlijeka, koje je izvor  esencijalnih masnih kiselina i vitamina E,“ tumači docentica Donatella Verbanac, ističući da je ipak apsolutna zvijezda ovog jela mladi grašak, sa svim biološki aktivnim spojevima koje donosi. „Quinoa je također  izvrsna namirnica koju Donatella jako voli i zagovara,“ nadopunjuje Marina Vojković,  razotkrivajući  detalje još jednog novog jela – Lijepe quinoe s kozicama na listićima jabuka: „Da bi postala ukusnija i pristupačnija, za ljetni jelovnik, pripremili smo quinou  s jadranskim kozicama i listićima od jabuke, pa tako dobili jedno vrlo zanimljivo, osvježavajuće jelo. Quinoa je pseudožitarica, pripada porodici špinata i cikle, a koristi se još iz vremena Inka i Asteka. Kako bi ponudili što više antioksidansa u ljetnim mjesecima, svi Smart Food obroci i tanjuri bit će prepuni boja i šarenila.  U njima će se ovoga ljeta obavezno naći  raznovrsno povrće poput špinata, rikole, boba, graška, rajčice, paprika, patlidžana, celera, quinoe i mahuna, te neizostavno voće poput jagoda, jabuka, malina i dinja. Sve te važne i raznolike namirnice prepune antioksidansa  ukomponirane su u novi ljetni jelovnik iz  kojeg će, uz ovdje predstavljena jela, svatko pronaći neko svoje najdraže zdravo i pametno jelo! Dobar tek svima ili ... Bon Appetit!

Kozice

Fine kozice ! Imam osjećaj da ih baš svi moramo voljeti ;

Gastronomski povjesničari kažu da su se kozice jele još u doba antičkog Mediterana. Grci su kozice kuhali zamotane u list smokve.

Ime su kozice dobile u 14. stoljeću od staronordijskog skorpna, engleskog shrimpe i njemačkog schrempen, a to znači skupiti se, smežurati, borati.

Kao i kod ostale hrane iz mora, riba i plodova mora, glavna nutritivna prednost kozica krije se u Omega-3 masnim kiselinama o kojima sam stvarno na ovim stranicama, jako puno pisala.

Kozice sadrže minerale kao što su: magnezij, cink, kalcij, fosfor, bakar, selen i vitamine kao što je: vitamin A, vitamin B 6, vitamin B12, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu.

Recept ovdje je s kozicama, ali teško da sam napisala nešto dobro kao Marcus G. Apicius. Ipak je on autor jedine cjelovite starorimske kuharice u kojoj je skupio najrazličitije recepte s kozicama.
Zanimljivo je da on u svoje recepte nije stavljao mjere namirnica nego samo popise sastojaka.

E sad, kozice su veoma svestrane i nježne, pa je s njima je puno hrane baš jako ukusno, tako da ja ovdje stavljam recept za marinadu s kozicama i inćunima (s mjerama sastojaka ;)

Potrebni sastojci su:

• 200 g kozica,

  

  shrimpe 

• 120 g inćuna,
• 400 g zelenog lisnatog povrća - matovilac, radič, rikola ...,
• maslinovo ulje,
• 2 žlice aceta balsamica,
• origano (svježi i usitnjeni),
• 3 režnja češnjaka (usitnjeni),
• 2 žličice naribane kore limuna, 
• 2 žlice svježe iscijeđenog soka od limuna,
• ljuta paprika (½ žličice, suha, usitnjena),
• 10 šnita baguette kruha.

Marinadu pripremimo od 2/3 šalice maslinovog ulja koje pomiješamo s origanom, sokom limuna, koricom limuna, češnjakom i ljutom paprikom. ¼ dobivene marinade odvojimo u drugu posudu i sačuvamo za kasnije.
Inćune stavimo u marinadu i pustimo da se mariniraju na sobnoj temperaturi 2 sata.

S odvojenom marinadom premažemo kriške kruha i posložimo na lim za pečenje.

U pećnici zagrijanoj na 180˚C ih pečemo oko 10 minuta, sve dok ne dobiju zlatnu boju.

Na malo maslinovog ulja, u tavi popržimo kozice isto oko 10 minuta, a zatim ih stavimo na papirnati ručnik.

Operemo zeleno lisnato povrće, ocijedimo i osušimo, pa ga stavimo u veću zdjelu.

Dodamo maslinovo ulje i aceto balsamico, dobro promiješamo i posolimo, popaprimo po želji.

Takvu salatu zatim razdijelimo na tanjure, dodamo izmarinirane inćune i kozice, pa poslužimo s kriškama tostanog baguetta ili nekog sličnog kruha.

Uživajte ;

Recept za zdrave krafne !

Listam knjige s receptima, tražim, guglam ... malo sa stevijom, pa sa crnom čokoladom, s ...

I ne, ne postoje, nema takvih.

Uglavnom ne!

Moram, nažalost, izjaviti: recept za zdrave krafne ne postoji.

Našla sam nešto slično, ali ne bih to što sam našla nazvala zdravim, niti bih tako nešto išla peći.

I tako je ovaj post je ostao bez recepta.

A mi, ionako u krafni, osim kratkotrajnog užitka, ne možemo naći ništa.

Možemo se eventualno uvaliti u preko 400 kalorija koje, da bismo ih potrošili, trebamo skoro sat vremena voziti bicikl, a prije toga sat vremena boksati.

S obzirom da nisam baš "djevojka za milijun dolara", prepustit ću se svojim zdravim oblizekama u kojima ću uživati i izgubiti na kilaži, iz jednog od mojih postova.
A karneval?

Kod mene će fašnik i poklade proći vjerojatno bez maski, a dani krafni bez krafni :(

A ako imate recept za zdrave krafne budite tako dobri, pa ga podijelite sa mnom.

Palačinke od badema

Palačinke od badema

Sastojci:

• 5 jaja,
• 3,5 - 4 dl slatkog vrhnja,
• 2 dkg brašna od badema (ili fino samljevenih badema),
• prstohvat morske soli.
• maslac za prženje.

Postupak:

Istučemo jaja, dodamo vrhnje, bademe /brašno i sol. 

Pečemo na dosta maslaca.

Ako je štednjak na plin pojačamo malo vatru kad ubacite maslac i tijesto, pa kad se stvori "površina" palačinke, smanjimo vatru. 

Palačinke od badema nisu baš elastične kao "obične" palačinke i zato ih je lakše okrenuti čak i ako se malo duže peku na laganijoj vatri.

Serviramo ih s malinama, kupinama ili drugim bobičastim voćem i/ili tučenim slatkim vrhnjem. 

Možemo ih i samo premazati maslacem. 

... ili čokoladom

Uživamo ;) 

Paleo dijeta

Na istraživanjima o prehrani ljudskih predaka, nastala je Paleo dijeta.

Postavka ove dijete: jesti onako kako su to ljudi činili tisućama godina ranije, prije industrijalizacije i razvoja poljoprivrede. 

Ova dijeta je popularna među svjetskim zvjezdama i sportašima. Megan Fox je jedna od zvijezda, Novak Djoković jedan od sportaša.

Dijeta se temelji na tome da su ljudi evoluirali prije neolitičkog perioda. A prehrana ljudi se od tada, zbog poljoprivrede i industrijalizacije, značajno promijenila.

U zadnjih 200 godina industrija je značajno promijenila našu prehranu - pojava umjetnih aditiva i prerađene hrane koje namirnicama produljuju rok trajanja.

Utvrđeno je da ta hrana šteti našem zdravlju i da donosi bolesti moderne civilizacije poput pretilosti, autoimunih bolesti, dijabetesa te raka.

U ovoj su dijeti mnoge namirnice zabranjene, a bazira se na hrani koja je bila dostupna ljudima u prošlosti, prije poljoprivredne revolucije. Znači, trebamo izbjegavati svu hranu koja je prerađena, sol, šećer, mliječne proizvode, alkohola i kavu. Zabranjen je i krumpir, jer je on danas genetski drukčiji nego li u kameno doba.

Dozvoljene namirnice su meso i morski plodovi, povrće, gljive, jaja, voće, sjemenke i orašasto voće, med. Od ulja dozvoljeno je samo ulje kanole, maslinovo i laneno ulje. Piti smijete samo čaj i vodu.

Primjer dijete za jedan dan:

• doručak: omlet s gljivama i špinatom

• međuobrok: bobičasto voće

• ručak: velika mješana salata i losos na žaru

• međuobrok: sirova mrkva

• večera: salata od rajčice, piletina sa žara i kuhana brokula

• obrok: jabuka I prženi orasi

Pozitivna strane ove dijete je što povećani unos proteina smanjuje apetit i proteinska prehrana održava masu mišića. Ova dijeta odgovara osobama sa povećanim šećerom u krvi, te će poboljšava zdrastveno stanje i smanjuje rizik od dijabetesa, raka i srčanih bolesti.

Negativne strane su te da ova dijeta ne odgovara osobama koje vole ugljikohidrate, a istovremeno zahtjeva potpunu predanost kako bi se uspjelo. Također je potreban period odvikavanja od kave, slatkiša i sličnih namirnica. Potebno je uzimati dodatak kalcija zbog ne uzimanja mliječnih proizvoda. Vegetarijanci i vegani ovu dijetu ne mogu koristiti.

Ako se odlučite na Paleo dijetu, ako je se zbilja pridržavate vrlo je efikasna za gubljenje na težini, ali i za spriječavanje raznih bolesti.

U ovoj dijeti nema gladovanja ali je potreban jedan određeni vremenski period da se odviknete od nekih namirnica, zbog čega se može javiti umor, glavobolja i žudnja za hranom no ti simptomi nestaju za nekoliko tjedana.