Špinat pita ili Spanakopita

U Grčkoj ovu pitu zovu Spanakopita, a ovdje nam je to Špinat pita. Autentična, bogata pita punjena zelenim špinatom, lukom, sirom i začinima. Sve to zamotano u odlične kore.

Grčka pita od špinata jedna je od popularnijih grčkih jela, voljena i poznata u cijelom svijetu. 

Ukusna i zdrava grčka pita koja se može jesti u svako doba dana, bilo kao užina ili kao glavno jelo.

Za cca 4 porcije trebamo:

• 750 g špinat,
• 250 g sir grabancijaš,
• 250 g kravlji sir,
• 12-tak kora za savijaču,
• 3, 4 jaja,
• 2 režnja češnjaka,
• 2 žiličice kopra,
• 2 žličice peršina,
• maslinovo ulje,
• sol i papar.

Za pripremu Spanakopite ili Špinat pite možemo  koristiti smrznuti ili svježi špinat. Ako je svježi treba ga kratko prodinstati na malo ulja i luka dok se ne opusti. Zatim ga ohladimo pa usitnimo  i nastavimo raditi po receptu. U slučaju smrznutog šinata - odmrznemo ga. Odmrznuti špinat procijedimo  kroz cjedilo, sito i nastavimo pripremati kao svježi. Sada  u posudi umutimo jaja i dodamo im namrvljeni  kravlji sir, sir grabancijaš, protisnuti češnjak, kopar i peršin. Promiješamo, ubacimo špinat i začinmo. Količina soli ovisi o slanosti sireva. U drugu posudicu stavimo kiselo vrhnje, u njega ubacimo jedan žutanjak i dobro umutimo. Time ćemo premazati zadnju, gornju koru. Dno pravokutnog lima za pečenje premažemo uljem, na njega stvimo dvije kore, nadjenemo ih pripremljenom smjesom i prekrijemo sa slijedeće dvije kore. Tako  ponavljamo postupak dok ne potrošimo sve namirnice. Zadnji red kora premažemo vrhnje/žutanjak premazom i stavimo peći u pećnicu zagrijanu na 180°C, otprilike 50 minuta.

 

Špinat njoke

Pri pripremi njoka neizostavan sastojak je krumpir. 

Svaka zemlja ima svoju verziju njoka koristeći razne sastojke poput mrvica kruha ili pšeničnog brašna, no njoki kakve danas znamo su prvi put uobličeni dolaskom krumpira u Europu - 16. stoljeće.

Danas stoji – veći postotak krumpira u njokima – kvalitetniji njoki.

Kad radimo njoke preferira se stariji krumpir zbog nižeg postotka vode, a većeg postotka škroba, što znači manju potrošnju brašna, pa su i njoki koje radimo mekše teksture.

Njoke i tjestenina su namirnice s mnoštvom prednosti. Brzo i jednostavno se pripremaju, predstavljaju ukusan obrok, a odlično se slažu s mnogim vrstama umaka. Uz njih odlično ide i lagani ljetni umak od rajčice, ali i najbogatiji zimski umaci s mesom.

Ali, ako uspoređujemo njoke s tjesteninom i njihovu energetsku vrijednost moramo znati prednosti koje njoke imaju u odnosu na tjesteninu. 100 g sirove obične tjestenine ima cca 288 kalorija, a 100 g sirovih njoka /proizvod koji ima 85% krumpira/ ima skoro dvostruko manje kalorija, točnije 150 kcal. Znači, sad nam je jasno kako njoki predstavljaju nisko kaloričnu namirnicu koja se odlično uklapa u prehranu svih populacijskih skupina.

Špinat je isto totalno dijetalan, pa mi nije jasno zašto ovi Špinat njoki već odavno nisu postali hit u svim tzv. redukcijskim dijetama :) Trebali bi.

Za Špinat njoke trebamo:

• 400 g špinata,
• 350 g krumpira,
• 150 g oštrog brašna,
• 1 jaje,
• maslinovo ulje,
• muškatni oraščić i sol.

Špinat operemo i kratko prokuhamo. Ocijedimo ga i usitnimo u blenderu do kašaste mase. Masu špinata stavimo u cjedilo i pritisnemo žlicom kako bismo što više vode izbacili. U međuvremenu nam se kuha krumpir kojeg kuhanog ogulimo i pustimo nek se ohladi. Ohlađeni krumpir zgnječimo do pirea i dodamo mu pripremljeni špinat, brašno, jaje, maslinovo ulje, muškatni oraščić i sol, pa umijesimo tijesto.

Na pobrašnjenoj dasci od tijesta oblikujemo valjčiće, a onda izrežemo njoke.

Njoke kuhamo u slanoj kipućoj vodi dok se ne dignu na površinu. Kad su na površini gotovi su. Sad ih ocijedimo i poslužimo uz željeni umak i neku super salatu u puno boja.

Pesto od špinata s tjesteninom

Rekli smo da je ovo doba godine kada pomažemo organizmu u borbi protiv virusa, kašlja i prehlada, pa dnevni meni obogaćujemo sezonskim povrćem i voćem.

Trenutno nije u sezoni i zato ga nema u Top 10 zimskih namirnica, ali može ga se nabaviti tijekom cijele godine, pa sam ovdje ubacila i jedan recept sa špinatom.

Špinat je izrazito zelene boje koju mu daje velika količina klorofila zbog kojeg ga zovu "kraljem klorofila".

Tu je recept s pestom od špinata, svima onima koji ne mogu odoljeti snazi koju im špinat daje, za koji nam treba:

• 250 g fettucina,
• 750 g špinata,
• 1 režanj nasjeckanog češnjaka,
• 1 žlica maslinovog ulja,
• 250 g svježeg bosiljka u listićima,
• 125 ml povrtnog temeljca,
• 60 g parmezana,
• 400 g bijelog graha,
• 250 g nasjeckane crvene bell paprike,
• 1 žličica crnog papra.

Pripremamo tako da tjesteninu skuhamo, ocijedimo i stavimo u veću posudu. U mikser stavimo špinat, češnjak, bosiljak, parmezan i maslinovo ulje, pa zalijemo temeljcem. Sve zajedno miksamo dok ne nastane homogena smjesa. Umak zatim prelijemo po tjestenini, pa dodamo papriku i grah.

Lagano promiješamo i poslužimo.

Svjetski dan mozga

Mozak je najkompleksniji organ našeg tijela. Strukturu i funkciju molekule DNK ljudi su otkrili u 20. stoljeću, pa smo tako polako počeli ulaziti u svijet molekularne biologije koja otvara vrata modernim istraživanjima mozga.

Zato moramo znati da 21. stoljeće nazivaju Stoljeće uma, a 22.07. je odnedavno Svjetski dan mozga.

Znamo sve više o funkcionalnoj hrani i nutrigenomici kojima je zadatak zdravim namirnicama i adekvatnom pripremom istih podići razinu mikronutrijenata i ubrzati oporavak od bolesti ili ih, po mogućnosti, spriječiti.

Zbog toga moramo voditi računa o tome kako što duže zadržati mozak zdravim, mladim i vitalnim. Da, mozak mora jesti, mora se hraniti, a ovaj blog prati sve vezano uz zdrave i kvalitetne namirnice htjela sam tako u ovom Stoljeću uma reći koja je to hrana koju mozak voli jesti.

Usput, to je meni prilično osobna tema, jer zbog gospodina mozga pijem, jedem i živim drugačije. Ili se bar trudim.

Kao prvo, morate znati da mozak radi najbolje uz jaka i snažna goriva, znači najbolje antioksidante, najbolje ugljikohidrate i samo kvalitetne masti.

Mnoge tajne mozga još uvijek nisu do kraja istražene, ali dosta toga se ipak zna.

Kaže se da smo ono što jedemo, pa je to i naš mozak. Za početak trebamo prestati jesti tzv. junk hranu kako nam se i mozak u to isto ne bi pretvorio.

Ovdje je 20 namirnica koje naš mozak obožava jesti:

1. Borovnice 

Jedna od najboljih namirnica za naš mozak, ali samo u ono doba godine kada dozrijevaju. Za njih kažu da smanjuju rizik od Alzheimera, ali suhe borovnice i slatko od borovnica treba izbjegavati.

2. Avokado 

Bogat je kalijem, fosforom,  magnezijem, željezom, bakrom, manganom i cinkom. Smanjuje umor, smiruje nervozu i potiče obrambene mehanizme organizma.

3. Losos 

Sadrži omega 3 masne kiseline koje su jako bitne našem mozgu.

Omega 3 masne kiseline su posebno korisne za jačanje budnosti i spoznaje kao i za smanjenje rizika od degenerativnih bolesti kao što je demencija. Odlične su za poboljšanje memorije, podizanje raspoloženja, smanjenje anksioznosti, depresije i hiperaktivnosti.

4. Sjemenke 

Sjemenke lana, sezama i suncokreta sadrže puno proteina, vitamin E, korisne masnoće i važne minerale koji stimuliranju mozak. 

5. Orašasti plodovi

Orašasti plodovi sadrže bjelančevine, velike količine vlakana i bogati su korisnim mastima. Oni sadrže puno vitamina E što je za kognitivne funkcije neophodno. Super su obični orasi i bademi.

6. Grah 

Mozak jako voli i treba ugljikohidrate. Grah je vrlo pametan. To je hrana za mozak koja sporo otpušta glukozu u mozak, pa ima energije za cijeli dan.

7. Kava 

Kava je dobra za mozak jer sadrži vlakna. To pomaže vašem kardiovaskularnom sustavu. Važno je da se zadržimo na par šalica dnevno. Samo nemojte uništiti ovu dobru osobinu kave dodajući šećer. Kuhajte organsku kavu. 

8. Zobena kaša 

Ova prirodna četka za ribanje je jedna od najboljih namirnica za kardiovaskularno zdravlje, što se prenosi na zdravlje mozga. Osim toga, zobena kaša je s vlaknima, ima razumnu količinu proteina, pa čak i nešto malo Omega-3. To su dobra zrna koja će nas održati tijekom jutra, tako da nismo skloni razdražljivosti. Najzdravije zobene pahuljice su one najmanje obrađene. Treba izbjegavati one koje su pripremljene sa šećerom ili razno-raznim nezdravim aditivima.

9. Šipak ili nar

Šipak je sezonska voćka, pa ga treba jesti samo kad je sezona. 

10. Smeđa riža

Smeđa riža je nisko glikemična, s ugljikohidratima koji su jako dobri za sve koji su osjetljivi na gluten, a još žele očuvati oštrinu mozga. A tko ne želi ;?

11. Čokolada 

Tamna čokolada, naravno jer tamna čokolada je ta koja je bogata vlaknima, a vlakna = zdrav kardiovaskularni sustav = zdrav mozak. 

12. Kamenice 

Kamenice su bogate hranjivim tvarima od vitalnog značaja za zdravlje mozga kao što su proteini, magnezij i selen. One su jedna od bitnijih karika u lancu plodova mora.

13. Maslinovo ulje 

Zdrave masnoće jako su važne za dobro pamćenje, jasno razmišljanje i uravnoteženo raspoloženje. 

14. Tuna 

Tamna riba i kao takva bogat izvor omega 3,  ali ima i veću razinu vitamina B6 od bilo koje druge hrane. Istraživanja kažu da je B6 izravno povezan sa spoznajom, pamćenjem i zdravljem mozga koje traje.

15. Češnjak 
Svježi češnjak je jedno od najjačih oružja u prehrani. Zato jedite što više češnjaka, ali domaćeg ;

16. Zeleno lisnato povrće 

Kelj, špinat, blitva, brokula, rikola, pupčar, cvjetača … Neovisno od toga volimo li zelenu boju ili ne, zeleno bismo morali jesti.

17. Rajčica 
Rajčica sadrži antioksidans likopen koji je jako dobar za mozak. Likopen pomaže u spriječavanju demencije.

18. Kakao 

Kakao spada u prvih pet najmoćnijih namirnica za snagu mozga.

19. Jaja 

Jaja sadrže bjelančevine i masti kako bi osigurali energiju za mozak, kao i selen što pomaže u dobrom raspoloženju. Probajte jesti organska jaja. 

20. AFA alga

AFA alga je eliksir za duh i mozak. Poboljšava funkcije hipotalamusa, hipofize i epifize, žlijezdama koje su povezane s višim suptilnim spiritualnim centrima u mozgu.
Neka naš mozak u ovom Stoljeću uma zdravo jede ;)

Možete početi s današnjim danom jer, ipak je danas Svjetski dan mozga.

Đuveč za Popaja

Svi znamo da je Popaj jako jak jer jede špinat.

Sad se pitam je li on, već onda kada ga je počeo jesti, znao da već jedna porcija špinata poboljšava učinkovitost mitohondrija. Mitohondrij je mikrostruktura koja služi kao izvor stanične energije, pa kad bismo tri dana jeli obrok špinata mišići bi nam trošili manje kisika. Bit` će da je znao jer, njegovi su mišići stvarno u dobroj formi ;

I što još Popaj zna? 

- Zna da je špinat bogat izvor vitamina C koji mu je pomagao pri resorpciji željeza,  vitamina A koji mu je održavao sluznicu i kožu zdravima i vitaminima B skupine zajedno s folnom kiselinom koja mu pomaže pri stvaranju crvenih krvnih stanica.

- Zna da u špinatu ima kalija koji mu olakšava rad srca i bubrega, kalcija za zdrave kosti i zube, željeza i magnezija koji mu jača mišiće, naravno.

Nisam baš sigurna da li je Popajev špinat bio termički obrađivan ili samo i uvijek, k`o na crtiću, u limenci, ali mi ga možemo jesti npr. kao špinat na salatu, dok je još mlad.

Špinat možemo kuhati na pari 5-8 minuta ili ga pirjati na maslinovom ulju koje je zagrijano do srednje temperature. Uz stalno miješanje dodajemo špinat koji je na takav način gotov za 2 minute ili dok ne omekša.

Ni blanširani špinat nije loš jer je blanširanje odličan način da se istakne boja i poboljša okus špinata.

Svakako moramo znati da se špinat nikako i nikad NE podgrijava.

Mješavina povrća đuveč se već tradicionalno uklopila u jelovnike gurmana i ljubitelja saftnih i sočnih priloga. Đuveč je jednostavan za kombiniranje uz razna jela i često se radi u proljeće jer u proljeće pokušavamo očistiti organizam, pa povećavamo unos voća, povrća i zelenih namirinca.

Nisam sigurna da li je Popaj ikada jeo đuveč, ali sigurna sam da bi mu ovaj đuveč od špinata bio odličan ;)

Jedino što bi mu ga onda Oliva stalno morala kuhati. 

Ili bi možda ipak, kuhao baš Popaj?

A u recept za ovaj "Đuveč za Popaja" ide:

• 1 kg špinata,
• 3 žlice maslinova  ulja,
• 2 crvena luka,
• 2 čaše riže,
• 1 jaje,
• 1, 2 žlice kiselog vrhnja.

Priprema se:

Izdinstamo sitno nasjeckani crveni luk na maslinovom ulju, a zatim dodamo 2 čaše riže, pa lagano prodinstamo kako bi se ulje povezalo s rižom.

Špinat sitno isjeckamo i blanširamo, a luk na malinovom ulju posolimo i popaprimo.

Sada na luk stavimo blanširani špinat i lagano promiješamo.

Sve to stavimo u vatrostalnu zdjelu i prelijemo s jajem koje smo razmutili s vrhnjem.

Pečemo oko pola sata na 200 °C.

Poslužimo i uživamo u našem đuveču s nekim bliskim sebi, možda nekim tko je … jak k`o Popeye, pa da sve ide jedno uz drugo ;

Dobar tek !