Indija i chutney

Indija je zemlja čarobnih začina i čini se da indijska kuhinja malo po malo osvaja svijet.

Hrana se sprema lako i brzo, obiluje začinima, voćem i povrćem. U Indijskoj kuhinji ne pridržavaju se recepata pod svaku cijenu i sve moguće kombinacije su dobrodošle.

Indijske regije imaju svoje specifičnosti koje se čuvaju i dosta se razlikuju, ali imaju i zajednička obilježja koja se vide u upotrebi žitarica kao što su riža, pšenica, kukuruz ili proso (zavisno od regije) koje se kombiniraju s grahom (dhal) ili lećom, povrćem, prekrasnim marinadama ili chutneyem.

Indijaci su većinom vegeterijanci. 

Ipak, neke regije jedu piletinu, ribu, jaretinu i ovčetinu. 

Za Indijce je jesti govedinu svetogrđe jer je krava sveta životinja koja daje mlijeko, a u većem dijelu Indije ne vole petljati niti sa svinjetinom jer je svinja svejed, pa se boje bolesti.

Chutney je vrsta slako-ljutkasto-kiselog džema jako bogatog okusa. Radi se od voća, povrća i začina, a služi se sa slatkim ili u slanim jelima.

Ako volite slatko-kisele okuse, onda je ovo recept za vas.

Pazite, chutney vam se može dopasti ili ne dopasti, s njim nema malo, nema tak-tak ;)

I evo recepta za chutney od mrkve s bademima za koji ćemo trebati:

• 1 kg mrkve,
  
• 125 g svježeg đumbira,
• 2 velika limuna (naribati),
• sok od limuna,
• 2 žličice mljevenog korijandera,
• 50 g badema,
• 3, 4 suhe ljute papričice,
• 4 žličice meda,
• 2,5 dl vinskog ili jabučnog octa,
• 400 smeđeg šećera,
• malo soli.

Mrkvu narežemo na prutiće, pa dodamo ostale sastojke. Sve osim badema i ljutih papričica.

Promiješamo, ulijemo 1,5 dl vode i ostavimo da prenoći.

Zagrijemo smjesu i dinstamo dvadesetak minuta, zatim povećamo temperaturu i kuhamo dok se ne zgusne.

Istuckamo ljute papričice i prepečemo nasjeckani badem, pa i to dodamo u smjesu.

Dok je chutney još vruć sipamo ga u zagrijane tegle.

Za korištenje je nakon, otprilike mjesec dana, a okus stajanjem postaje još bolji, bolji i bolji.

Chutney može stajati oko 2 godine, a poslužuje se uz hladno meso i kao umak ili namaz.

Bilo koji chutney se može čuvati u frižideru prilično dugo, a nakon najmanje tjedan dana on postaje još ukusniji jer se okusi još više prožmu.

Uživajte :)

Sve strane okusa 1

Neki dan sam na blogu EnergInes napisala post Svi naši okusi.

Dosta vremena provela sam u nedoumici - da li taj tekst staviti na taj blog ili ovaj.

Sad bih htjela napisati nešto o tim okusima, ali opet ne znam gdje bih taj svoj sastavak stavila. 

Na kraju možda završi na oba.

Uglavnom, Ayurvedska kuhinja kaže da se hraniti moramo svaki dan u isto vrijeme, a ono što jedemo prilagoditi vanjskim i unutarnjim faktorima kao što su tjelesna konstitucija i godišnje doba, pa čak i tome kako se osjećamo.

Tu kod nas navikli smo začine koristiti kao pojačivače okusa dok u Ayurevedskoj   kuhinji oni igraju puno veću ulogu. Njima se može potaknuti probava, uravnotežiti organizam, pa čak i izliječiti bolest.

Kuhanjem prema Ayurvedi nastoji se postići ravnoteža pet elemenata u prirodi - voda, vatra, zrak, zemlja i eter, a također i između šest glavnih okusa koje sam navela u postu Svi naši okusi.

A sada ću napisati kako na to gleda Ayurveda.

S obzirom da najviše volim ljuto i slano, počet ću od toga.

Slani okus koji se sastoji od elemenata vatre i vode. On smanjuje vata doshu, a povećava pitta i kapha doshu.

Koncentriranu sol nalazimo u morskoj i kamenoj soli, a razblaženu u mineralnim solima voća i povrća i u morskoj hrani.

Slani okus u umjerenim količinama je važan za zdrav apetit, probavu, izbacivanje toksina i ravnotežu elektrolita, ali ako se pretjera sa slanim uzrokovat će zadržavanje tekućine, naticanje, upale, bore i prerano starenje.

On je težak, uljast, vruć i povećava naš žar, uživanje u životu, a smanjuje napetost i strah.

Ipak, previše slanog u našim emocijama i umu nas vodi do pretjerane želje, hedonizma i ljutnje.

Izgleda da same neke vatrene okuse volim, pa nastavljam s ljutim okusom koji se sastoji od elemenata vatre i zraka. 

Ljuti okus povećava vata i pitta doshu, a smanjuje kapha doshu. 

Da, zato ja i jesam u vata - pitta dosha kombinaciji. Sve što volim jesti je jako spicy. Njam, njam ;

Spicy food obožavam.

Ljuti okus je suh, lagan, vruć i nalazi se uglavnom u začinima.

Ljuti okus potiče probavne enzime, ubrzava metabolizam, povećava apetit i pomaže izbacivanju nepotrebnih tvari kroz kožu.

Ako pretjeramo s ljutim osjetit ćemo žeđ, pečenje, bol. Moguća je i vrtoglavica, pa čak i, oprez dečki, impotencija.

S emocionalne i mentalne strane, ljuti okus stvara potrebu za stimulacijom, vodi u ekstrovertiranost, povećava ljutnju i iritaciju.

Oni koji znaju više kažu da se ljutim okusom tretiraju problemi s kapha doshom, kao što su kašalj, otežano disanje, pretilost, dijabetes, slaba cirkulacija.

Evo sada nešto bez elementa vatre. Nešto što moj sin voli, a to je slatko.

Slatki okus sastoji se od elemenata vode i zemlje.

Slatki okus povećava kapha došu, koja se kao i on sam sastoji od vode i zemlje, a smanjuje pitta i vata doshe. Slatko prevladava u dosta namirnica koje konzumiramo na dnevnoj bazi poput voća, povrća, žitarica, mliječnih proizvoda… Slatkog ima i u mastima, šećerima, ugljikohidratima i aminokiselinama.

Slatki okus je uljast, težak i hladan. On njeguje kožu, kosu, zglobove i stanice. Slatki okus obnavlja živce, potiče rast i život, ali previše slatkog može začepiti kanale, a njegova hladna priroda suzbija probavnu vatru.

Preporučujem da ne pretjerujete sa slatkim životom jer on dobro zvuči, ali dovodi do stanja kapha doshe kao što su otežano disanje, pretilost, loša probava, slaba cirkulacija, dijabetes.

Ako gledamo emocionalnu razinu opet nije dobro pretjerati jer zadovoljstvo donosi samo u umjerenim količinama. U suprotnom nam stižu lijenost, mlitavost, nezadovoljstvo i pohlepa.

I tu ću za sada stati, a kiselo, gorko i trpko ostaviti za slijedeći post.
Zašto?

Zato što moram pojesti nešto slatko ;)