Roštiljanje, grill & chill

Uskoro se sprema susret dragih mi/nam Efkača samo ovaj put ne u Dugavama i ex Mimozi koja je sada Goya. 

Ne, ovaj put nas Jasna zove kod sebe u Veliko Trgovišće na roštiljanje.

Znači grillanje nam slijedi. I pričanje, prepričavanje ...  zeka peka... super ;

S obzirom da sam sigurna kako će meso nekim putem stići, razmišljam o povrću s roštilja. Grillanom povrću i grillanim gljivama ;

Roštiljano povrće odlično ide uz meso s roštilja, bez njega kao povrće samo ili sa šumskim mesom tj. s gljivama. Gljive su vrlo zdrava namirnica zbog značajne količine prehrambenih vlakana, aminokiselina, bjelančevina, vitamina /B1, B2, B12, C, D, E/. Gljive sadrže i minerale u tragovima i još imaju vrlo malo kalorija i masnoća, pa su idealne za sve koje vode računa o liniji. To je dobro znati s obzirom kako je ljetna sezona sve bliže ;

Inače, roštiljanje gljiva je najbolji mogući način njihove pripreme jer proces kuhanja ili prženja u tavi narušava količinu antioksidansa i hranjivih tvari koje gljive sadržavaju.

Tako ćemo sigurno, uz meso i povrće, na roštilj baciti i koju gljivu. Povrće, pečeno na roštilju, super je prilog koji je brzo gotov, a dim roštilja mu daje specijalni šmek. Roštiljati se mogu sve vrste povrća, a čak i voću možemo dati tu super grill aromu;

 Ovdje imamo neka opća pravila pečenja povrća na roštilju:

• Povrće koje ćemo peći narežemo na približno jednake, 7 - 10 mm debele komade.
• Povrće treba dobro nauljiti, kako se, zbog svoje delikatne strukture, na vatri ne bi prebrzo isušilo. Ulje zadržava vlagu, ali i na povrće nanesene začine.
• Ako napravimo džepove od povrća, povrće ostaje sočno, a roštilj čist.
• Za lakši rad napravimo ražnjiće, te koristimo wok ili roštilj posudu za povrće.
• Pečemo na srednjoj temperaturi, kratko, a za kompaktnije povrće koristimo dvije temperaturne zone; zapečemo ga na vrućem dijelu, a dovršimo na laganijem.

Trenutno je svibanj, pa ako, dok se dogovorimo i nađemo, još uvijek bude svibanj u sezoni će nam biti: zelena salata, rukola, brokula, kelj, kupus, radič, krastavac, mrkva, krumpir, špinat, blitva, rajčica, paprika, mahune, mladi luk, rotkvica, jagode, trešnje. A i ako bude lipanj sve navedeno će još uvijek biti tu negdje;

Roštiljati možemo razne vrste povrća, čak i voća, no od povrća najbolje ispada sljedeće:
Patlidžan

Centimetar debele kriške patlidžana nauljimo maslinovim uljem, posolimo i pečemo na srednjoj temperaturi 5 min. sa svake strane. Kada su pečeni dodamo malo balzamičnog octa i pospemo svježom metvicom ili feta sirom.

Luk
Luk treba narezati na 1 cm debele kriške koje posolimo, nauljimo i pečemo 3 min. sa svake strane. Za lakše okretanje nataknemo kriške na metalne štapiće. Prije nego što poslužimo, možemo ih preliti balzamičnim octom.

Krumpir

Krumpir na roštilju, ako je pravilno pečen i ispravno začinjen, je super. Krumpir sa roštilja doduše zahtijeva malo više posla nego drugo povrće na istom. Najbrže ga se pripremi tako da ga prethodno na pola skuhamo, zatim narežemo na manje komade, nauljimo, začinimo nama dragom mješavinom začina, napiknemo na ražnjiće te nekoliko minuta sa svake strane pečemo.
A možemo i s roštilj posudom. Tada sirovi krumpir narežemo na komade, nauljimo, začinimo i istresemo u roštilj posudu za povrće, pa pečemo na srednje visokoj temperaturi do sat vremena. Povremeno promiješamo.
A ako imamo roštilj na ugljen, cijeli krumpir nauljimo, posolimo, začinimo i zamotamo u dva sloja aluminijske folije te pečemo na rešetki ili bez nje, na samom ugljenu, opet oko 1 sat.
Slatki krumpir ili batat

Batat operemo, pa narežemo na oko centimetar debele kriške, koje nauljimo i posolimo. 
Pečemo ga na srednjoj temperaturi dok kriške ne postanu zlatno smeđe (par minuta sa svake strane). 
Pečeni batat poslužimo s mješavinom ulja, soka od limete i začina.

Rajčice
Cherry rajčice nataknuti na štapiće, namazati uljem i peči 5 - 7 minuta. Tijekom pečenja štapiće s rajčicama okrećemo.
Ako su rajčice veće, prerežemo na pola, uklonimo sjemenke, prerezanu stranu nauljimo i začinimo solju i paprom. Rajčice, prerezanom stranom prema dolje, položimo na roštilj pa pečemo 4 - 5 minuta. Kad su pečene, poslužimo ih na tanjuru uz malo papra i soli. Uz pečene rajčice nasjeckani bosiljak uvijek je dobrodošao.
Paprika
Operemo paprike i narežemo ih na 7 - 10 mm debele kriške, zatim ih nauljimo i posolimo. Pečemo ih na srednjoj temperaturi dok kriške paprike ne postanu zlatno smeđe. 
Znači par minuta sa svake strane. Tako super pečene ih poprskamo ili umočimo u smjesu ulja, soka od limete, soli i začina.

Šampinjoni

Znam da gljive nisu povrće, već šumsko meso, ali moram ih staviti ovdje kad već nabrajam namirnice za roštiljanje. Mesa ovdje nema, no šumsko meso mi se nekako slaže s povrćem, pa je dobrodošlo;

Šampinjoni mogu biti veći i manji. One veće šampinjone raspolovimo, a manje ostavimo cijele. Odstranimo stručke, klobuke operemo, nauljimo ih, posolimo, popaprimo, dodamo češnjak i sve dobro izmiješamo. Ostavimo ih neko vrijeme nek se mariniraju, a onda ih na srednjoj temperaturi pečemo 15-tak min.
Tikvice

Tikvice narežemo na 6 do 8 mm debele kriške koje namažemo uljem i začinimo sa soli, češnjakom i origanom. Pečemo 5 do 7 minuta na svakoj strani na srednjoj temperaturi.

Šparoge

Drvenasti kraj šparoga odlomimo prstima i kistom za hranu ih namažemo s ekstra djevičanskim maslinovim uljem. Posolimo i pečemo najviše 9 minuta na srednjoj temperaturi. Za lakše okretanje šparoga uzmemo dva ražnjića i na njih vodoravno nataknemo 6 do 8 šparoga. Pečene šparoge možemo poprskati sokom pečenog limuna na roštilju. 
Poriluk

Odstranimo zeleno lišće, poriluk prepolovimo, nauljimo i posolimo. Na srednjoj temperaturi poriluk pečemo sa svake strane 10-tak min.

Tu nam je i voće koje sada neću nabrajati, ali i ono se može roštiljati.

Voće

Voće nije potrebno peći kako bi bilo bolje nego svježe. Naravno jer nema boljeg od svježeg voća.
Ali pečenjem ipak nešto dobivamo. 
Na roštilju ga pečemo koju minutu, nek` dobije tragove rešetki i neka se dio šećera karamelizira, razvije okus. Voće stavljamo na srednju temperaturu. 
Za pečenje odabiremo nešto manje zrele plodove kako se ne bi raspalo. 
Izroštiljano voće možemo koristiti kao prilog piletini, ribi ili bilo kojem mesu. 
Povrće i voće možemo rezati nekom od onih super sjeckalica, ali može nam biti dovoljan i najobičniji nož ;
I marinade
Marinade za roštilj se pripremaju od kiselina /limunov sok, ocat/, ulja /maslinovo, bučino.../ te raznih začina i dodataka kao što je med, hren, senf, tabasco... ovisi o jelu koje pripremamo. 
Kiseline meso čine mekšim /naranča je dobrodošla, ulja čuvaju izvorni okus, začini ga dodatno obogaćuju.

8. F chin chin chillll

Zabavljamo se i uživamo!

Kukuruzno brašno i žganci

Jelo, nastalo u sjevernoj Italiji od davnina smatrano seoskim jelom, ovdje zovemo palenta. Palenta, polenta ili pura je obrok napravljen od žutog ili bijelog kukuruznog griza.

Kukuruzno brašno ili griz ima jako pozitivan utjecaj na cjelokupno naše zdravlje.

I još, palenta ne sadrži gluten. Konzumirati je mogu i bebe i starci. Idealna je za mnoge i razne, od malih beba, ljudi koji paze na kilograme, ljudi s problemima s probavom...

A evo sad Uskrs je sve bliže, pa moram spomenuti palenta je odlična za post. Naravno, ako smo radili onaj najjednostavniji starinski recept, pa nismo dodavali jaja, sir, meso, bademe, lješnjake, orahe …

Palentu baš nisam nikad doživljavala, ali žganci se obožavaju. 

U svakom obliku su jednako ukusni i fini, a usput nas vraćaju i u djetinjstvo. Mene svakako;

Moja baka Kata često ih je znala raditi. Konzumirali smo ih u raznim kombinacijama; s bijelom kavom ili kakaom, s vrhnjem, s čvarcima…

Uskrsa i Korizme radi, ovdje ćemo sada raditi to najjednostavnije, starinsko, seosko jelo od žutog kukuruznog brašna, nazvano žganci.

Za žgance trebamo samo:

• kukuruzno brašno,
• sol,
• vodu.

U posudu debljeg dna ulijemo oko 1,5 l vode.
Vodu posolimo.
Dok čekamo vrenje vode, pripremamo kukuruzno brašno.

Trebali bismo na 1 dio brašna koristiti 2,3 dijela vode, zavisno hoćemo li tvrđe ili mekše žgance.
Pravo domaće kukuruzno brašno možemo nabaviti na tržnici, u Bio&Bio ili kod OPG-ovaca.

Kada nam voda proključa, smanjimo vatru pa usipamo kukuruzno brašno. Istovremeno miješamo cijelo vrijeme.
Žganci se moraju stalno miješati kuhačom kako nam ne bi zagorili, a i kako bi tekućina lakše isparila.
Jednom rukom držimo lonac kako ne bi "pobjegla" s vatre, a drugom rukom kuhačom miješamo. Zeznuti su, potrebno ih je dugo kuhati i miješati, neki kažu kako znamo da su gotovi kad od miješanja boli ruka; Sjećam se kako je baka Kata, dok je radila žgance, izgledala jako, djelovala moćno, a žganci koje je ona napravila bili su isto takvi. Možda zato jer sam ja bila još jako mala, ali onak` super mi se toga sjetiti;
Kao umak ili dodatak žgancima stvarno svašta-nešto možemo koristiti; kefir, jogurt, prženi luk, slaninu, čvarci...

Žganci mogu biti i samo prilog razno-raznim jelima. Možemo ih uklopiti u onu Proljetno obojanu salatu umjesto kukuruza.

Uživamo!!! Dobar tek;

Proljetno obojana salata

Sada znamo kako nam je Proljeće na stolu, a s njim i obilje zdravih i sezonskih namirnica. Zeleno povrće, mladi luk, rotkvice, blitva, krastavci…

Prehrambene navike su na ispitu i radimo lagani zaokret u jelovniku unosom više povrća, voća, ribe. Takva osvježavajuća i laganija prehrana taman dobro dođe jer je i vrijeme korizme. Znači čistimo svoje tijelo, ali i pripremamo ga za toplije dane koji su već ovdje.

S Proljećem na stolu možemo bez grižnje savjesti uživati u ukusnim i kreativnim jelima.

Tu nam je sezona rotkvica, ovdje je i mladi luk, pa se veselimo bojama koje sada vidimo na tržnicama. 

Mladi luk i rotkvice često su samo ili “samo” dodatak jelima, no mi ćemo ih iskoristiti za pripremu salate u pregršt boja kojom ćemo u sebe unijeti isto toliko minerala i vitamina.

Za Proljetno obojanu salatu nam treba:

• 280 g kukuruza šećerca, 
• 100 g rotkvica,
• 250 g matovilca,
• 120 g feta sira,
• 40 g mladog luka,
• 100 g svježih krastavca,
• 1 žlica nasjeckanog kopra,
• 80 ml svježeg soka grejpa,
• himalajska sol.

Kukuruz ocijedimo i isperemo mlazom vode, operemo, naravno i matovilac. Feta sir narežemo na kockice, a mladi luk, krastavce i rotkvicu na kolutiće.
Izmiješamo, posipamo koprom, posolimo i pošpricamo ili zalijemo ; sokom grejpa.

Ako hoćete staviti jaje, skuhajte ga u blago posoljenoj vodi 10 minuta, ogulite ga i izvadite žutanjak. Na pripremljenu salatu, ako niste vegan ili vegetarijanac, možete razmrviti žutanjak.

Ako jeste mogao bi vam zasmetati i feta sir ;)

I sad opet, ako niste vegan ili vegetarijanac kojem /ne/ smeta feta sir, može se poslužiti s kuhanom šunkom.

Ako, ako … svašta nešto možemo. Eto, ideja za obrok s rotkvicama, kukuruzom i mladim lukom je tu.

I još bolje, Uskrs je pred vratima, pa ova salata u bojama može biti ideja za neki uskršnji recept ;)

Ovu Proljetno obojanu salatu ja obožavam jesti s finim, ukusnim bruschettama, u kojima mi je dobro znano Zlato iz prirode.

Hrvatske delikatese

Znamo da je Hrvatska svake godine sve zanimljivija svjetska turistička destinacija.

Tome su osim našeg prekrasnog mora, obale... zaslužni i poznati svjetski mediji kao Huffington Post ili New York Times.
Zagreb je vjerojatno odličan grad za doček Nove, ali naše more jednostavno moramo obožavati. Uz more naravno dolazi i turizam, ali i odlična autohtona gastronomska ponuda kojom se Hrvatska svakako može pohvaliti. Tu su i kultivirane biljke kao maslina, smokva, vinova loza i agrumi.
Svi volimo naše hrvatske specijalitete, neke više, neke možda malo manje.
Ovdje su neki najpoznatiji, svakom gurmanu, gotovo neizbježni.
Obožavam more, no ove godine na istom nisam bila, pa ću barem ovdje početi od morskih hrvatskih jela, namirnica:

1. Dalmatinski pršut
Dalmatinski pršut je trajan suhomesnati proizvod, zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla.
Radi se od svinjskog buta s kosti, soljen morskom soli, dimljen blagim izgaranjem, pa podvrgnut procesu sušenja na dimu i buri, te zrenja u trajanju od najmanje godinu dana.
Posebnost Dalmatinskog pršuta vidimo u njegovom prirodnom, tradicionalnom procesu proizvodnje bez dodanih aditiva ili konzervansa. Dalmatinski pršut ne smije sadržavati baš nikakve dodatke (nitrate, nitrite, kalijev sorbat, propionsku ili askorbinsku kiselinu).

Morska sol je naravno dobrodošla ;
Ima specifičan, odličan okus zbog kojeg ga smatraju jednom od najoriginalnijih namirnica hrvatske kuhinje.

2. Istarski tartufi

Istra prijestolnica tartufa, dragocjenih podzemnih gljiva u obliku krumpira. Tartufi najbolje uspijevaju u dolini rijeke Mirne, a možemo ih pronaći samo uz pomoć istreniranih pasa ili domaćih svinja u tzv. „lovu na tartufe“. Tartufi se smatraju vrhuncem regionalne kuhinje.
Najcjenjeniji istarski bijel tartuf, Tuber magnatum pico  koji dozrijeva od rujna do siječnja. Bijeli tartuf ima izrazito intenzivan, aromatičan, ugodan miris.
Crni ljetni tartuf, Tuber aestivum raste ljeti i najčešća je vrsta crnog tartufa.
Crni zimski tartuf, Tuber brumale ima najintenzivniji miris među crnim tartufima, a uspijeva od rujna do siječnja.

Od crnih tartufa je najcjenjeniji crni plemeniti tartuf Tuber melanosporum koji nam raste od siječnja do travnja.
Tartuf spada u gljive. Nisu u  Čudesne gljive, a nema ih ni u Šumsko meso jer tartuf je klasa za sebe.

3. Paški sir

Paški sir je najcjenjeniji hrvatski sir - Paška sirana. Paški sir proizveden je od mlijeka Paške ovce.

Posebnost paškog sira je u otoku Pagu, njegovoj oskudnoj ali čarobnoj vegetaciji koja je tako posebna zbog raznog aromatičnog bilja koje zimi posoli bura koja nam dolazi s mora.

Imamo mladi i stari paški sir. Ako se pitamo koje vino uz koji sir odgovor je u postu Cheeses  and wInes ;

Mladi paški sir dozrijeva do godine dana, mekaniji je i odlično ide uz pršut, kulen i bijelo vino. Iako bih ga ja pojela s crnim vinom ;

Stari paški sir je tvrđi i pikantniji, a fino ide uz čašu crnog vina.

"Paškom siru su sva objašnjenja nepotrebna i nepotpuna. Njega stvara i travčica među grančicama i blejavi zov mljekulje dok se u veljači skriva pred burama i liže vjetrovima posutu sol po raslinju."

4. Slavonski kulen

Domaći slavonski kulen je autohtona hrvatska delicija koja se stoljećima proizvodi na području Slavonije. 

Nekad je kulen bio proizvod od posebnog značaja jer se konzumirao samo u posebnim prigodama kao što su rođenje, krštenje, vjenčanje te eventualno imendan. Naziv kulin se upotrebljava u dijelu Slavonije u kojem prevladava ikavica - okolica Slavonskog Broda i dio Slavonske Posavine. Proces proizvodnje traje 5-8 mjeseci, ovisno o debljini kulina, a prvi se najčešće otvaraju početkom žetve.

Domaći slavonski kulen proizveden na autohtoni način znači proizvodnju početkom zime, a fermentaciju, sušenje tijekom zime i proljeća. Nekada se kulen  proizvodio od crnih slavonskih svinja, no danas se za proizvodnju koriste i razni križanci. Kulen  je posebno cijenjen jer dugotrajnim sazrijevanjem razvija snažne, specifične arome po kojima se razlikuje od sličnih proizvoda.

5. Zagorske štrukle / zagorski štrukli

Štrukle, štrukli, štruklji, kao i štrudlin, štrudl temelje se na izvornom njemačkom nazivu Strudel, tanak list vučenog tijesta. 

To je omiljeno jelo gotovo cijele sjeverozapadne Hrvatske. 

Mijenja se jedino debljina listova, nadjevi koji su ili slatki ili slani, te način pripreme ili kuhanjem i/ili/pa pečenjem.

Najbolje ih znamo kao zagorski štrukli sa sirom, kuhani, preliveni vrhnjem i zapečeni, gratinirani. 

Ja ih danas puno rjeđe radim, ali još uvijek su moje štrukle odlične.  Mislim ženskog su roda, pa moraju biti ;

Kad se skuhaju, stavljam ih u posudu za pećenje i zalijem vrhnjem u kojem je razmućen žutanjak. Peku se dok ne dobiju boju. Tako ispadnu ne dobro već predobro, odlično!!!

Zagorski štrukli su tradicionalno hrvatsko jelo koje se često pojavljuje u dosta kuhinja diljem Zagreba i naravno na području cijelog Hrvatskog zagorja.

Hrana, kuhinja, recepti Portugala

Portugalska kuhinja znači upotrebu kvalitetnih sastojaka koje onda pripremamo na potpuno jednostavan način kako bismo sačuvali bogatstvo aroma i okusa. Jela pripremamo s osnovnim namirnicama, ali ne smijemo izostaviti maslinovo ulje, luk i češnjak.

 

Veliki izbor začina i utjecaj mediterana omogućuju portugalskim kuharima najbolje okuse i teksture čime je omogućeno hranu pripremati prema sasvim jednostavnim receptima.

Portugalski moreplovci, poznati kao osvajači i istraživači, pri povratku u zemlju su donosili raznovrsne začine, pa tako obogatili i svoju, ali i europsku kuhinju.

U Europi, do tada neviđeni i nekušani, đumbir, cimet, crni papar i chilly brzo su našli svoje mjesto europskoj kuhinji. Uz  razno-razne začine donosili su i egzotične proizvode poput riže i čaja s Dalekog istoka ili krumpira iz Južne Amerike, bez kojih danas teško  možemo zamisliti obrok.

Zahvaljujući kombiniranju novootkrivenih začina i proizvoda s domaćim proizvodima, portugalska kuhinja je istinski uživatelj u najrazličitijim ukusima.

Doprinos raznolikosti portugalske kuhinje daje domaća proizvodnja krumpira, kukuruza i riže, ali  i nepregledni vinogradi, maslenici, smokve, bademi i naranče koje volimo, čega u Portugalu ima u izobilju.

Baza svih jela portugalske kuhinje je maslinovo ulje. S maslinovim uljem rado pripremaju plodove mora i ribu, pa  ne čudi kako su Portugalci pri samom vrhu europskog prosjeka konzumacije ribe po glavi stanovnika. Riba se u Portugalu jede na sve načine, pa može biti kuhana, izroštiljana ili čak dimljena. Omiljena portugalska hrana je baš dimljeni bakalar koji je najčešće posoljen i sušen što im je ostalo od stare ribarske tradicije koja se koristila prije nego smo dobili hladnjake.
Najjednostavnija priprema ribe uključuje razne kombinacije s vinskim octom i maslinovim uljem. Osim bakalara jedu se i hobotnice, lignje, sardine, losos, kozice, škampi, školjke... tj. svi plodovi mora.
Poznata je Caldeirada, jelo s morskim plodovima sastavljeno od raznih vrsta školjki i riba, rajčice, lučica i krumpira. Ukusan morski svijet imamo i u rižotu s morskim plodovima imena Arroz de marisco.

S obirom na konzumaciju ribe Portugalcima sigurno ne nedostaje D3 vitamina/hormona kojim ribe obiluju, no Portugalci nisu puno niže niti kod upotrebe sireva, posebno ovčjih sireva kao što je Queijo Serra da Estrela.

U spremanju kolača isto su pravi majstori, a s obzirom da je priprema kolača u Portugalu započela u samostanima i nazivi njihovih kolača su u skladu s time, pa imamo Svećenikovo uho, Nebo ili Opatičin pojas ;

Portugalci pripremaju i slatke specijalitete od mlijeka, jaja i cimeta, puding od riže s cimetom i sitne kolačiće od marcipana s kremom od badema.

Na svoja vina Portugal je jako ponosan, ipak se portugalska vina svrstavaju u ona najpoznatija na  svijetu.
Vina su im mlada, laka, slatka voćna, kisela ili ona intenzivne arome.

Svaki obrok Portugalci započinju juhom i završavaju likerom poput Amarquinha, napravljenim od gorkih badema.

Uz Sretne Recepte, super sir i vino uvijek uživamo!

I eto, portugalska kuhinja vrlo je slična kuhinjama naših otoka, to je mediteranska kuhinja, k`o stvorena za mene, naravno za uživanje ;)