Jagoda, malina namaz

Jupiiii jagode su nam se vratile i opet su u sezoni. Sezona jagoda nam je stigla ;)

Jagode spadaju u vrstu Rosaceae (ruža) i koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Bobičasto voće prepuno iznenađenja odličan je izvor C vitamina. 

Ne mogu izdržati i ne spomenuti, kako su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene u plodu već se nalaze izvana. Nisam sigurna što to znači osim da su jagode posebne, naravno. Možda nam tako žele reći kako ništa ne skrivaju. Iskrene, lijepe i još k tome zdrave!

Pogotovo Jagode sa šeširićem!

Jagode sadrže biljne fenole koji smanjuju rizik od srčanih oboljenja, karcinoma… 

Osim ploda jagode, ljekoviti su i korijen i list jagode.  

Jagode nam pomažu u borbi protiv visokog tlaka, anemije i viška kilograma.

Ovdje je odličan recept za namaz od jagoda i malina. 

U njemu ćemo jagodama dodati svježe maline, malo limuna, med i napraviti izuzetno ukusan, zdrav i naprosto odličan namaz.

Za jagoda, malina namaz nam trebaju:

• 55 g jagoda,
• 25 g malina,
• 30 g meda,
• ½ limuna.

Jagode operemo, skinemo im peteljke, pa ih narežemo na manje komade.

Koru limuna naribamo, a maline operemo, nježno ;) 

Narezane jagode i maline ubacimo u blender, posipamo ih naribanom limunovom koricom, ulijemo med i promješamo. 

Upalimo blender. 

Nek se vrti 30-tak sekundi i radi posao.

Nakon 30-tak sekundi u blenderu imamo gotov namaz. 

Poslužujemo ga na raženom kruhu, toastu, integralnom pecivu ili  na nekom dobrom krekru.

Ako postoji neka voćka neodoljivog izgleda, lijepog mirisa i zanosnog okusa, koja je ujedno nadasve zdrava, a i ljekovita, onda je to definitivno jagoda.

Eto, Jagode u sezoni ;)

Skandinavska kuhinja

ili nordijska, vikinška prehrana.
U takvoj prehrani potiče se konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos omega-3 masnih kiselina putem cjelovitih žitarica, dobrih masti iz sjemenki i orašastih plodova, te voća i povrća. 

Zagovornici nordijske dijete su strogo protiv izgladnjivanja i zauzimaju se za umjerenost. Propagira se povratak prehrambenim navikama naših predaka /pomalo baca na paleo dijetu/ i izbjegavanje prerađene i nezdrave hrane zbog koje se često uglavnom i skupljaju oni kilogrami koji su nam najčešće višak.

Takav tip prehrane ja bih bez problema smjela, ili čak ustvari, trebala provoditi, zastupljen je u skandinavskim zemljama. Skandinavska kuhinja je tip prehrane koji je u zadnje vrijeme sve popularniji zbog njegovog blagotvornog učinka na zdravlje. A uz to, još i pomaže kod mršavljenja.
Tako bi, jedna od dokazano najzdravijih kuhinja, mediteranska uskoro mogla biti svrgnuta s pobjedničkog trona s kojeg vlada sigurno kakvih dvadesetak godina. Najnovija istraživanja pokazuju kako je režim prehrane što ga prakticira nordijsko stanovništvo /Norveška, Finska, Danska, Švedska/ znatno zdraviji od specijaliteta iz mediteranskih zemalja /Italija, Grčka, Španjolska/.

Bogata omega-3 masnim kiselinama, proteinima i antioksidansima skandinavska kuhinja je bazirana na raženom kruhu, ribi, bobičastom voću, korijenastom povrću. Sličnost između ovih dviju kuhinja je u tome što obje uključuju visok unos ribe, s tim da se u nordijskim zemljama konzumira losos, haringe, pastrve i bakalar. Ali za razliku mediteranske prehrane u kojoj se riba priprema na maslinovom ulju, skandinavska kuhinja koristi repino ulje.

Pokazalo se kako je repino ulje odličan izvor vitamina E i da sadrži čak veći postotak omega3 masnih kiselina od maslinova ulja.

Autohtono skandinavsko bobičasto voće poput borovnica, brusnica i nordijskih kupina bogato je antioksidansima koji štite naše stanice od štetnih slobodnih radikala – uzročnika raka, bolesti srca i krvnih žila i moždanoga udara.

Pri nordijskoj prehrani se potiče konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos cjelovitih žitarica, omega3 masnih kiselina, onih odličnih, zdravih masti iz sjemenki, orašastih plodova i konzumiranje voća i povrća.

Istraživanja pokazuju da nordijska prehrana značajno regulira razinu kolesterola, te pospješuje osjetljivost tijela na inzulin.

Osnovna pravila kod konzumiranja nordijske prehrane je upotreba sezonskih, lokalnih i organskih proizvoda. Dok konzumiramo sveže, sezonske namirnice zapravo izbjegavamo trošiti konzerviranu hranu punu zasićenih masnoća, s pretjeranom količinom šećera.

Znači sezonsko, svježe, organsko!

Nordijska prehrana ili dijeta spada među najbolje prehrane/dijete na svijetu,što je potpuno logično jer istraživanja govore kako nam daje energiju, uravnotežuje masnoće u krvi i naš tlak, a uz sve to čak i pomaže u skidanju viška kilograma. 

A kako se provodi?

U nordijskoj prehrani glavnu ulogu imaju žitarice, masna riba i povrće koji nam daju energiju, snagu i podižu kvalitetu života.
Neke namirnice se u nordijskoj dijeti koriste svakodnevno. Tu je ponajprije korjenasto povrće kao što je cikla, krumpir, mrkva, repa, koje nam daju dulji osjećaj sitosti jer sadrže zdravu kombinaciju vlakana i sporo probavljivih ugljikohidrata.
Osim toga, Cikla, sok od cikle je odličan izbor jer je ona snažan antioksidans koji pomaže u detoksikaciji organizma.

Važnu ulogu ima i nezaobilazna je namirnica nordijske dijete i raženi kruh. Integralni kruh od raži koji je bitno bogatiji prehrambenim vlaknima od bijelog kruha, duže se žvače i duže se probavlja, pa nema naglih skokova razina šećera u krvi i zagarantiran je dulji osjećaj sitosti. Raž je bogata manganom, mineralom važanim za stvaranje energije, za normalan rad štitnjače i za čvrstoću zuba i kostiju, eto nam važnih prednosti i koristi koje nam daje raž.

Ulje repice stoji uz bok maslinovom ulju jer je isto jako bogato nezasićenim omega3 masnim kiselinama. Ulje repice ili repičino ulje ima neutralniji okus od maslinova ulja, te je odlično za prženje, gril ili pohanje.
Savjet je koristiti, kao i kod maslinovog, ekstra djevičansko tj. hladno prešano ulje repice.

Kalorije koje unosimo u sebe, trebamo unositi više iz biljaka, a manje iz mesa. Prehrana nam onda rezultira manjim unosom zasićenih masti, a većim unosom dobrih, nezasićenih masti, vitamina, minerala i vlakana.

Biljke, znamo svi, imaju malo kalorija, pa ih možemo puno više pojesti, što znači da na ovoj dijeti osjećaj gladi ne postoji, a zbog zdravog odabira hrane mršavimo.

Eto znači više biljaka, manje mesa.
Iako, jako važan dio cijele priče su riječne i morske ribe, koje ovisno o vrsti, pružaju cijelo bogatstvo vitamina, proteina, minerala i masnih kiselina.

Bobičasto voće, gljive i voće iz lokalnog uzgoja imaju puno više nutrijenata, dok meso ima manje nezdravih masnoća.
Manje količine nemasnog mesa su dozvoljene, ali za razliku od mediteranske dijete u nordijskoj dijeti preporučuje se i meso divljači kao što je veprovina ili srnetina.
Osim divljači preporučuje se i što veća konzumacija bobica, gljiva i naravno, šumskih plodova.

Rižoto od divljih šparoga

Nakon što su nam šparoge javile da stiže proljeće, a i sami smo osjetili sunce na našoj koži, možemo početi s pripremanjem recepata od šparoga.

Bogate fosforom, kalijem, sumporom, bakrom, cinkom, kalcijem, magnezijem, željezom, te vitaminima A, B6, C... šparoge nisu samo vrlo ukusno, već i iznimno zdravo povrće.

Trenutno je, svi to znaju, sezona šparoga. pa vjerujem kako će mnogi, ako već nisu, uskoro uživati u tom delikatesnom povrću. 

Ovdje ćemo pripremati Rižoto od divljih šparoga za koji nam treba sljedeće:

• svežanj divljih šparoga,
• maslinovo ulje,
• šalica riže za rižoto,
• češnjak ali domaći,
• maslac,
• papar i sol,  
• 0,5 dcl bijelog vina,
• 1 žličica vegete,
• malo  vrhnja za kuhanje.

Uzmemo šparoge i odvojimo donji, tvrđi dio od njihovog gornjeg, mekog  dijela. Stavimo ih kuhati na 10-tak  minuta, pa procijedimo, no vodu u kojoj su se kuhale ne bacimo.

Zagrijemo maslinovo ulje i u njega ubacimo češnjak kojem, čim postane staklast, dodamo šparoge. Popaprimo, posolimo te umiješamo opranu rižu i podlijevamo vodom od šparoga koju smo sačuvali. Kad je riža kuhana dodamo žličicu maslaca, vegetu i  vrhnje za kuhanje.

Rižoto od šparoga je gotov, poslužujemo ga toplog i uživamo.

Totalno čokoladna salama

Eh, ta čokolada!!
Koliko nam je poznato, čokoladu su prvi poznavali Maye, drevni narod iz Srednje Amerike. Maye su kuhali i mljeli plodove kakaa i miješali s čilijem (moj omiljeni) i vanilijom.

Kristofer Kolumbo je u 15. stoljeću kakao donio u Europu. 1528. godine je Don Cortes donio kakao u Španjolsku, ali kakao s opremom za pravljenje čokolade.

Španjolci su u recept za čokoladu dodali cimet i šećer, a nečijom greškom izbacili čili, pa se to smatra pretečom današnje čokolade. Princip pravljenja čokolade uglavnom je do danas ostao isti. Zrno kakaa se bere, prži i mrvi. Dodaju se arome, šećer, emulgatori, pa oduzima ili dodaje, prirodna masnoća kakaoa, kakao maslac. 

Sva sreća, danas možemo i znamo napraviti Čokoladu s čilijem.

Čokolada sadrži pravo bogatstvo hranjivih tvari. Ona je bogata magnezijem i fosforom, a ima još i cink, kalij, željezo, natrij, beta karoten, folnu kiselinu, lecitin. Od vitamina tu su B1, B2, B5, B6. Čokolada se smatra odgovornom i za stvaranje serotonina (hormona sreće) u našem tijelu, a i endorfini se u našem tijelu počnu oslobađati nakon konzumiranja čokolade.

Čokolada je bogata masnim tvarima, ali se lako probavlja, jer je to tzv. dobra masnoća.

Pa, pored svih tih predivnih, korisnih tvari koje nam čokolada daje tko bi izdržao ne napraviti jednu totalno čokoladnu salamu. 

Ja nisam, iako, na kraju sam ju jedva probala jer nekim čudom je nestala sa stola ;)

Totalno čokoladna salama treba: 

• 120 g tamne čokolade,
• 100 g čokolade za kuhanje,
• 100 g maslaca,
• 2 bjelanjka,
• 1 žlica amaretta,
• 1 žlica ruma, 
• 60 g petit beurre keksa,
• 50 g badema / lješnjaka,
• 1 žlica šećera,
• 1 žličica soli,
• 1 žlica suhog voća,
• 1 žlica kakaoa, 
• dosta šećera u prahu.

Čokoladu polomimo, a maslac narežemo na kockice i sve stavimo u posudu debljeg dna, pa otopimo na laganoj vatri.

Bjelanjke pomiješamo s rumom i amarettom, pa ih brzo umiješamo u tek otopljenju, vruću čokoladu.

Zatim mikserom usitnimo bademe, kekse zdrobimo, nasjeckamo suho voće, pa tu smesu uz kakao, šećer i sol umješamo u čokoladu. Sve treba dobro umješati kako bi se svi sastojci sasvim povezali. Smjesu ostavimo neko vrijeme u hladnjaku kako bi se dobro ohladila, stisnula i malo stvrdnula.

Kad se ohladi, smjesu prebacimo na aluminijsku foliju i oblikujemo ju rukama u salamu. Toplina ruku će omekšati čokoladu, pa ćemo ju sasvim lako oblikovati.

Oblikovanu čoko salamu zamotamo u foliju i ostavimo u frižideru kako bi ponovno postala čvrsta.

Ohlađenu  salamu  odmotamo  i  uvaljamo ju u dosta šećera u prahu. Možemo ju narezati odmah , a možemo ju i zamotati u prozirnu foliju, vratiti u frižider nek` se igra s pravim  salamama ili kobasama i tako pričeka posluživanje ;)

Zimski smoothie

Smoothie je napitak koji se nekako počinje zaboravljati čim ljeto završi. No, smoothiei nisu rezervirani samo za tople dane. Baš zimi smoothie može i treba biti naš glavni adut vitalnosti i zdravlja. Smoothieji nisu rezervirani za vruće dane, već oni itekako mogu zagrijati naše tijelo, te nam dati energiju i kad temperatura padne. Jer grijati se možemo raznim namirnicama i napitcima. 

Đumbir, limun, banana, cimet, laneno ulje, bademi, orašasti plodovi … to su sve namirnice za pripremu napitka i uživanje u zdravim i brzim zimskim obrocima.

Možemo koristiti i zamrznuto voće, ali znamo da okus smoothiea poboljšavaju začini  koji usput povećavaju njegovu hranjivost, ali i zagrijavaju organizam. Kao đumbir iz Zdrave zime.

Kad želimo da smoothie bude zamjena za obrok ili iznimno hranjiv, možemo u njega ubaciti zobene pahuljice koje su odličan dodatni izvor vlakana.

No, ovaj smoothie je samo; iznimno ukusan i za njega nam treba:

• 1 žlica badema,
• 1 banana,
• 1 žlica kikirikija,
• 1 žlica oraha,
• 2 šalice bademovog mlijeka,
• 1 žlica meda,
• 1 žličica đumbira.

Sve sastojke ubacimo u blender i dobro izmiksamo.

Ukrasiti ga možemo mljevenim oraščićima, bademima… ma bilo kojim mljevenim orašastim plodovima.