Skandinavska kuhinja

ili nordijska, vikinška prehrana.
U takvoj prehrani potiče se konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos omega-3 masnih kiselina putem cjelovitih žitarica, dobrih masti iz sjemenki i orašastih plodova, te voća i povrća. 

Zagovornici nordijske dijete su strogo protiv izgladnjivanja i zauzimaju se za umjerenost. Propagira se povratak prehrambenim navikama naših predaka /pomalo baca na paleo dijetu/ i izbjegavanje prerađene i nezdrave hrane zbog koje se često uglavnom i skupljaju oni kilogrami koji su nam najčešće višak.

Takav tip prehrane ja bih bez problema smjela, ili čak ustvari, trebala provoditi, zastupljen je u skandinavskim zemljama. Skandinavska kuhinja je tip prehrane koji je u zadnje vrijeme sve popularniji zbog njegovog blagotvornog učinka na zdravlje. A uz to, još i pomaže kod mršavljenja.
Tako bi, jedna od dokazano najzdravijih kuhinja, mediteranska uskoro mogla biti svrgnuta s pobjedničkog trona s kojeg vlada sigurno kakvih dvadesetak godina. Najnovija istraživanja pokazuju kako je režim prehrane što ga prakticira nordijsko stanovništvo /Norveška, Finska, Danska, Švedska/ znatno zdraviji od specijaliteta iz mediteranskih zemalja /Italija, Grčka, Španjolska/.

Bogata omega-3 masnim kiselinama, proteinima i antioksidansima skandinavska kuhinja je bazirana na raženom kruhu, ribi, bobičastom voću, korijenastom povrću. Sličnost između ovih dviju kuhinja je u tome što obje uključuju visok unos ribe, s tim da se u nordijskim zemljama konzumira losos, haringe, pastrve i bakalar. Ali za razliku mediteranske prehrane u kojoj se riba priprema na maslinovom ulju, skandinavska kuhinja koristi repino ulje.

Pokazalo se kako je repino ulje odličan izvor vitamina E i da sadrži čak veći postotak omega3 masnih kiselina od maslinova ulja.

Autohtono skandinavsko bobičasto voće poput borovnica, brusnica i nordijskih kupina bogato je antioksidansima koji štite naše stanice od štetnih slobodnih radikala – uzročnika raka, bolesti srca i krvnih žila i moždanoga udara.

Pri nordijskoj prehrani se potiče konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos cjelovitih žitarica, omega3 masnih kiselina, onih odličnih, zdravih masti iz sjemenki, orašastih plodova i konzumiranje voća i povrća.

Istraživanja pokazuju da nordijska prehrana značajno regulira razinu kolesterola, te pospješuje osjetljivost tijela na inzulin.

Osnovna pravila kod konzumiranja nordijske prehrane je upotreba sezonskih, lokalnih i organskih proizvoda. Dok konzumiramo sveže, sezonske namirnice zapravo izbjegavamo trošiti konzerviranu hranu punu zasićenih masnoća, s pretjeranom količinom šećera.

Znači sezonsko, svježe, organsko!

Nordijska prehrana ili dijeta spada među najbolje prehrane/dijete na svijetu,što je potpuno logično jer istraživanja govore kako nam daje energiju, uravnotežuje masnoće u krvi i naš tlak, a uz sve to čak i pomaže u skidanju viška kilograma. 

A kako se provodi?

U nordijskoj prehrani glavnu ulogu imaju žitarice, masna riba i povrće koji nam daju energiju, snagu i podižu kvalitetu života.
Neke namirnice se u nordijskoj dijeti koriste svakodnevno. Tu je ponajprije korjenasto povrće kao što je cikla, krumpir, mrkva, repa, koje nam daju dulji osjećaj sitosti jer sadrže zdravu kombinaciju vlakana i sporo probavljivih ugljikohidrata.
Osim toga, Cikla, sok od cikle je odličan izbor jer je ona snažan antioksidans koji pomaže u detoksikaciji organizma.

Važnu ulogu ima i nezaobilazna je namirnica nordijske dijete i raženi kruh. Integralni kruh od raži koji je bitno bogatiji prehrambenim vlaknima od bijelog kruha, duže se žvače i duže se probavlja, pa nema naglih skokova razina šećera u krvi i zagarantiran je dulji osjećaj sitosti. Raž je bogata manganom, mineralom važanim za stvaranje energije, za normalan rad štitnjače i za čvrstoću zuba i kostiju, eto nam važnih prednosti i koristi koje nam daje raž.

Ulje repice stoji uz bok maslinovom ulju jer je isto jako bogato nezasićenim omega3 masnim kiselinama. Ulje repice ili repičino ulje ima neutralniji okus od maslinova ulja, te je odlično za prženje, gril ili pohanje.
Savjet je koristiti, kao i kod maslinovog, ekstra djevičansko tj. hladno prešano ulje repice.

Kalorije koje unosimo u sebe, trebamo unositi više iz biljaka, a manje iz mesa. Prehrana nam onda rezultira manjim unosom zasićenih masti, a većim unosom dobrih, nezasićenih masti, vitamina, minerala i vlakana.

Biljke, znamo svi, imaju malo kalorija, pa ih možemo puno više pojesti, što znači da na ovoj dijeti osjećaj gladi ne postoji, a zbog zdravog odabira hrane mršavimo.

Eto znači više biljaka, manje mesa.
Iako, jako važan dio cijele priče su riječne i morske ribe, koje ovisno o vrsti, pružaju cijelo bogatstvo vitamina, proteina, minerala i masnih kiselina.

Bobičasto voće, gljive i voće iz lokalnog uzgoja imaju puno više nutrijenata, dok meso ima manje nezdravih masnoća.
Manje količine nemasnog mesa su dozvoljene, ali za razliku od mediteranske dijete u nordijskoj dijeti preporučuje se i meso divljači kao što je veprovina ili srnetina.
Osim divljači preporučuje se i što veća konzumacija bobica, gljiva i naravno, šumskih plodova.