Martinje i vino

Dan Sv. Martina uvijek je bio veoma važan dan svakom vinogradaru i vinaru, ali i svakom ljubitelju vina, jer se baš na taj dan, 11. studenog  mošt službeno pretvara u vino. Danas se Martinje slavi kao narodni običaj uz piće, jelo i pjesmu prema “Križevačkim štatutima” iz 1696. godine. Običaj „Martinja“ i „krštenja vina“ još uvijek se njeguje u sjeverozapadnim predjelima Hrvatske i u Slavoniji, a u Istri i Dalmacij nema tradiciju.

Za Martinje se po narodnom običaju jede pečena guska s mlincima, a to se zalijeva dobrim vinom. Blagdan „krštenja vina“ tj. pretvaranje mošta u mlado vino se obilježava se upravo 11. studenog jer je tada 397. g. pokopan Sveti Martin iz Toursa, zaštitnik vinograda i vinara. 

Ako se pitamo zašto se mošt krsti baš na imendan Sv. Martina i zašto se tom prilikom najčešće jede guska, jedna legenda ima odgovor. Legenda kaže da je u 4. stoljeću živio jedan čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj školi svetog Hilarijusa trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nije želio postati. Na sam dan imenovanja biskupom Martin je napravio baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali guske ko guske odale su ga svojim glasanjem, pa je tako na kraju Martin ipak postao crkveni dostojanstvenik. No, Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu! Po legendi baš je Sv. Martin uveo ceremoniju „krštenja vina“, tzv. "Martinje" koje je do tog vremena bilo zabranjeno kao poganska svečanost.

S obzirom da svi volimo vino, neki crno vino, drugi bijelo vino, pa evo, uz sve i svašta što sam već ovdje pisala o vinu, našla sam još neke simpatične vinske činjenice:

• Stručnjaci kažu da se karakteristike vina ne mogu prepoznati dok je ono mlado nego svoj karakter dobiva s vremenom.
• Znanstvenici kažu da je ljubav prema vinu zapisana u genima.
• Crno vino zube štiti od karijesa jer usporava razmnožavanje bakterija. Znanstvenici su otkrili da stariji ljudi, koji su kroz život umjereno ispijali crno vino, imaju zdravije zube.
• U vinu se nalaze mnogi minerali i vitamini našem organizmu važni. Tako u vinu imamo vitamine C, B1, B2, B6, B12 i minerale kao što su željezo, kalcij, kalij, magnezij.., a više o zdravlju iz vina pročitajte u postu Zdravlje u stotinu boba.
• Vino mesu daje aromu i omekšava ga, pa ga zato kuhari koriste kao marinadu.
• Crno vino ide uz crveno meso i divljač, a bijelo vino ide uz morske plodove i piletinu.
• Suha bijela ili rose vina idu uz jaja i tjesteninu, a lagana bijela vina idu uz povrće.
• Vrsta grožđa od kojih se proizvodi većina svjetskih vina ima ustvari samo 12. 12 najpoznatijih vrsta grožđa - 6 crnih i 6 bijelih.
• Francuzi jedu masnu hranu, puno puše, a ipak manje obolijevaju od bolesti krvožilnih sustava. Zato što redovito piju vino. Spominjala sam već taj francuski paradoks ;)
• Francuska i Italija najveći su proizvođači vina na svijetu. Svaka proizvodi preko 50 milijuna hektolitara godišnje.
• Talijan prosječno popije 50 litara vina godišnje, a Hrvat samo oko 28.
• Za kuhano vino se od davnina smatralo da liječi i grije tijelo, a rekla bih i dušu.
• U Velikoj Britaniji, u Viktorijansko doba, kuhano vino se često posluživalo djeci prilikom rođendana i sličnih proslava.

Eto toliko o vinu, a ako hoćete recepte za jela od crnog vina imate ih ovdje. I ovdje ... ;)

I naravno, svim Martinima i Martinama sretan imendan želim.

Jagode u sezoni s ...

Šparoge su nam lijepo rekle kad je stiglo proljeće koje još uvijek traje.

Neki od vas jedva čekaju ljeto i odlazak na more, dok se drugi baš i ne vesele vrućim ljetnim mjesecima.

Uglavnom, pred nama će uskoro biti ljetni dani tijekom kojih je u naše tijelo najbolje unositi namirnice koje ga iznutra prirodno hlade. Hladna voda nam paše, ali ona ne smije biti prehladna ili ledena.

Sezonsku hranu uvijek je poželjno jesti jer je ona izvor životne energije tj. prane, pa se tako i u proljeće, kao i tijekom ostalih godišnjih doba, trebamo hraniti sezonskim namirnicama, sezonskim povrćem i sezonskim voćem.

Jer, priroda ima svoj ciklus s razlogom pa je hrana koja se uzgaja zimi baš ona hrana koja grije, a hrana koja se uzgaja ljeti hladi i osvježava. Hranjive vrijednosti hrane isto prate sezone.

Jedan od načina povezivanja s prirodom je sezonska prehrana, znači ne dati da nama upravljaju vrata Lidla, Getroa, Konzuma i ostalih supermarketa.

Meso je namirnica koja ne daje nimalo životne energije i, po ayurvedi, ne spada u poželjne namirnice.

Bilo ljeto, zima, proljeće ili jesen ne preporučuje se jesti meso. 

Ljeto ipak još nije stiglo i vjerovali mi to ili ne proljeće je i trebamo jesti hranu koja je u proljeće u sezoni.

Znači, hrana u sezoni*:

* Korabica ili koraba 

Korabica spada u kupusnjače i sadrži kalcij, folnu kiselinu i vitamin B6.

* Limeta

Jako je bogata vitaminom C i prepuna je vlakana.

Odlična je kao začin za ribu, voćnu salatu, a ja s njom baš volim začiniti zelenu salatu. 

* Jagode

Da, da, stigle su nam i jagode. Jagode su bogatije vitaminom C od grejpa i naranče, a za njih kažu da su zbog jabučne kiseline koju sadrže prirodni izbjeljivači zubiju.

* Šparoge

Šparoge su u rano proljeće najbolje. Sada im je sezona već pri kraju.

Kad su u sezoni pune su antikosidansa i prirodni su diuretik. Možemo ih pripremati na razno, razne načine, ali ipak najviše hranjivih tvari u njima uspijemo sačuvati ako ih kuhamo na pari.

* Poriluk

Poriluk je u srodstvu s lukom, ali je puno blažeg okusa. I u poriluku ima vitamina C, kalcija i folne kiseline. Poriluk možemo pripremati s rižom, kao juhu, varivo, stavljati ga u musake … 

* Guava

Guava je super food tj. ekstra ljekovita namirnica. To je slatko, tropsko voće bogatog okusa i bogato vitaminom C, A vitaminom, magnezijem, kalijem i kalcijem. Guava sadrži i likopen, antioksidans koji spriječava bolesti srca.

Guavu se može jesti svježa ili se koristiti u nekoj salsi. 

A kako se jede svježa možete vidjeti ovdje.

Kad nam stigne ljeto, vjerojatno ću nabrajati ljetne namirnice, ali sada ne mogu završiti da ne spomenem voće čiju sezonu ne mogu dočekati, pa ju čekam, čekam, čekam ... I dočekala sam, pa napokon mogu uživati uz jagode i vino ;

Grožđe - trpko i slatko voće koje će nam osvježiti tijelo i dati mu snagu.

Grožđe daje snagu srcu i snažan je afrodizijak. Osim toga, grožđe je odličan laksativ.

Ono potiče gubitak težine, a uz to ima izvrstan zdravstveni učinak. 

Vjerojatno ste čuli za "Francuski paradoks". Francuzi, ljudi koji jedu masnu hranu, a opet su jako mršavi.

Tajna je u u vinu koje konzumiraju uz svako jelo.

Neki od vas su možda čuli za pjesmu Zane i Bebeka "Jabuke i vino", a ja bih sad baš tako nešto ... i slušala i jela ...

Jabuke nemam, pa sam u zadnje vrijeme na jagodama i vinu ;) bez  reš prepečenog toasta ...
Ili jednostavno uživam u jagodama sa stevijom.

Cheeses and wInes

Vino i sir su u kombinaciji, rekla bih, oduvijek.

Odličan su par, ali moramo se držati pravila kombiniranja i sparivanja.

Moramo paziti na odnos masnoće i kiselina, teksturu, aromatičnost, pa je li sir kravlji ili kozji, tvrdi ili meki, a vino crno ili bijelo, slatko ili kiselo …

Na trikomatu sam naletila na jednu infografiku vina i sireva koji se idealno slažu.

Pitanje "koje vino uz koji sir ?" trebalo bi nas sada prestati mučiti, a uz ovu cheeses and wInes infografiku možemo čak probati impresionirati goste.

A za mene ... crno vino, molim ;