Zaledimo, pa jedimo

Danas u dućanima tijekom cijele godine možemo naći voće i povrće koje želimo, ali pravo pitanje je da li ga trebamo jesti?

Zimi i u rano proljeće moramo koristiti namirnice koje su putovale i tisućama kilometara do našeg dućkasa ili supermaketa. Namirnice baš i ne vole putovati, ne podnose put baš dobro i od njega im malo pozli, pa postanu blijede i ostanu bez vitamina.

Ponekad je ishrana nesezonskim namirnicama neizbježna, no voće i povrće je skoro uvijek bolje kupiti smrznuto jer smrznuto je ipak ubrano na vrhuncu svježine i često ima više vitamina nego vansezonsko, a ”svježe”.

Rekla bih ako hoćemo zdravo; zaledimo, pa jedimo  po sezonama.

Svježi grašak nije baš lako naći. Sezona graška ne traje dulje od dva, tri tjedna.
Ako je grašak mlad, važno je kuhati ga vrlo kratko kako bi zadržao svoju jasnu zelenu boju i nutrijente, a i da bismo napravili lako probavljivo jelo.

Znači, grašak treba jesti u rano proljeće jer je tada naslađi i najsvježiji. Tijekom godine grašak može biti bezukusan, a ako nam se baš jede grašak, najbolje je kupiti ga svježeg u proljeće i zamrznuti. Kod kupovine zamrznutog graška treba provjeriti da nema dodane soli.

Ovdje imamo jedan recept za krem juhu od graška za koju trebamo:

• 450 g smrznutog graška,
• ekstra djevičansko maslinovo ulje,
• 1 crveni luk,
• 1, 2 ukusne i zdrave mrkve,
• korijen celera,
• povrtna kocka,
• crni papar,
• crvena paprika,
• vrhnje za kuhanje,
• morska sol.

Korijenasto povrće, mrkvu, celer, luk... posolimo i prepržimo na maslinovom ulju. Ulijemo 0,25 l vode, dodamo vrhnje za kuhanje, grašak i povrtnu kocku, pa pustimo neka kuha dok povrće ne omekša. Nakon nekih 15-tak minuta maknemo s vatre i popaprimo. Trećinu graška izvadimo, pa ostatak izmiksamo štapnim mikserom.

Skuhanu juhu stavimo u tanjur i posipamo trećinom kuhanog graška. Ukrasimo crvenom paprikom, peršinom...
I eto zaledili, odledili, pa skuhali i pojeli ;

Čuvanje i priprema voća i povrća

Svi znamo da je zdrava hrana više od osjećaja sitosti i da pametan odabir namirnica može čak produžiti život. 

Ali isto tako i kad spremamo i pripremamo voće i povrće dobro je držati se određenih pravila, kako nakon svega, umjesto zdrave hrane, hranjivih tvari i vitamina, iz namirnica ne bismo u sebe unosili samo kalorije.

Važno je jako dobro isprati voće i povrće, no to ne znači da ga namačemo u vodi jer nam ovdje sada ne treba voda bogata hranjivim tvarima, nego upravo namirnice bogate hranjivim tvarima. To se odnosi posebno na C vitamin i vitamine iz B skupine. 

Voće i povrće konzumirati je najbolje sirovo, a ako ga kuhamo, trebamo kuhati poklopljeno s jako malo vode, na što nižoj temperaturi. Dugo kuhanje u svakom slučaju treba izbjegavati.

Voće i povrće potrebno je guliti oštrim nožem kako ga guljenjem ne bismo nagnječili jer se tako gube dragi nam C i A vitamini zbog kojih najčešće jedemo voće i povrće.

Vremenski dugo čuvanje voća i povrća, izlaganje toplini i sunčevoj svjetlosti trebamo izbjegavati. 

Povrće i voće najbolje je čuvati u hladnjaku.

Zimi je voće i povrće bolje zamrznuti nego konzervirati, jer smrzavanjem voće i povrće sačuvaju više hranljivih tvari.

Juhama često dodajemo list celera ili peršina, ali to trebamo raditi tek kad se juha skine s vatre. Mrkvu isto trebamo dodavati u juhu tek pred kraj kuhanja.

Trebamo izbjegavati sitno sjeckanje povrća i voća, a posebno onog koje je bogato vitaminom C.

Krumpir je najbolje kuhati ili peći u kori kako bi se sačuvale dragocjene hranjive tvari.

Dok grickamo sirovu mrkvu, koju smo oprali i očistiti četkom za povrće, iz nje iskorištavamo samo 2 % vitamina, dok iz kuhane iskorištavamo 18 %.

Ipak, iz narendane sirove mrkve iskorištavamo 82 %, dok iz svježeg soka mrkve ipak iskorištavamo najviše vitamina.

Pa onda svima, uz svježi sok od sirove mrkve svaki dan - cheers!