Pir, kalmut i Kolač koji sLijedi

Pir i kamut su najstarije žitarice koje je čovječanstvo uspjelo upoznati.

Pir je iz Azije, a njegov latinski naziv Triticum spelta kaže da pripada istom rodu kao i pšenica. Ali za razliku od pšenice, pir nema glutena. 

Pir se spominje čak i u Starom zavjetu, a stari hrvatski naziv za pir je krupnik.

Kamut je drevna sorta pšenice koja nam dolazi iz starog Egipta, a svojom prirodnom otpornošću na rigorozne uvjete kultiviranja prikladna je za biološki uzgoj.

To je hranjiva, slatkasta žitarica, a njezin mliječni okus čini je odličnom kad su u pitanju muesli, pahuljice, kolači, keksi i mliječni napitak.

Ove žitarice imaju izuzetnu hranjivu vrijednost, bogate su bjelančevinama, vitaminima, mineralnim solima, nezasićenim mastima i vlaknima.

I obje, za razliku od pšenice, mogu slobodno jesti osobe koje ne podnose gluten jer su ove žitarice bez glutena.

U ovom receptu za Kolač koji sLijedi nema kamuta, ali  ima griza od pira koji radimo sa sokom kompota od višanja.

Za tijesto trebamo:

• 2 šalice raženog brašna,
• 100 g mljevenih badema,
• 1 jabuka,
• 4 žlice smeđeg šećera,
• 1 dcl ulja,
• malo soli,
• vanilin šećer.

a za nadjev:

• kompot od višnje,
• 2 jabuke,
• 2 žlice smeđeg šećera,
• 200 gr griza od pira,
• zobeno vrhnje,
• vanilin šećer,
• kardamom.

Višnje ocijedimo, a sok sačuvamo za kuhanje griza od pira. Jabuke operemo i naribamo, odvojeno dvije za nadjev, a posebno jednu za tijesto.

Izmješamo suhe sastojke za tijesto i dodamo jabuku i ulje. To izmješamo u prilično tvrdo i ljepljivo tijesto. Ako treba, možemo dodati malo soka od naribanih jabuka. 

U soku od višanja skuhamo griz od pira, ostavimo ga da se ohladi, pa izmiješamo s višnjama, jabukama i šećerom.

Dodamo sasvim malo zobenog vrhnja.

Papir za pečenje stavimo na pekač /lim, pleh/ od oko 32 cm i na  njega, u malim hrpicama stavimo polovicu smjese za tijesto. Sada to dlanovima utabamo do debljine oko 0,5 cm, pa na to stavljamo smjesu višanja i jabuka. Ostatak tijesta namrvimo po nadjevu, rasčupkamo i tako prekrijemo cijeli kolač.

U zobeno vrhnje koje nam je ostalo, dodamo malo kardamoma i vanilin šećer, pa time zalijemo kolač koji onda stavimo u pečnicu na 160°C. Pečemo ga oko sat vremena.

Eto ga, dobili smo ... sada mi se čini  prebezveze pisati zbog čega se tako zove, ali dobili smo Kolač koji sLijedi ;)

Do grla u klicama

U životu jedne biljke klijanje je trenutak buđenja energije i povišene vitalnosti. Nakon dugog perioda mirovanja, sjemenka dolazi u uvjete prikladne za novu životnu fazu, ona se aktivira i počinje svoj put prema danjem svjetu, površini zemlje i zraku. 

Ona postaje klica.

U zdravoj sjemenki se u vrijeme klijanja aktiviraju različiti metabolički putevi. Dio šećera se pretvara u vitamin C koji, kao i nas, štiti klicu od štetnih utjecaja koji joj prijete u novoj okolini.

Tada započinje i sinteza raznih enzima, od kojih su neki nužni za metabolizam kisika koji će klici biti važan u svijetu nad zemljom. 

Klice imaju znatno veći udio C vitamina od sjemenki, pa i od žitarica, voća, povrća u koje bi se tek trebale pretvoriti.

Klice su jako hranjive i zdrave, treba ih konzumirati što više, pa sam ovdje stavila jedan recept koji se radi sa i od klica.

Zato je ovdje recept za namaz od klica suncokreta i bundeve:

• 1,5 šalica suncokretovih klica,
  
• 1/2 šalice kuhane bundeve,
• 1 luk,
• 1 žlica maslinovog ulja,
• 1/4 žličice mljevene crvene paprike,
• 1/2 žličice koncentrata rajčice,
• 1/4 žličice mljevenog muškatnog oraščića,
• 1/4 žličice majčine dušice,
• 1/4 žličice papra,
• 1 žlica umeboshi octa ili limunovog soka,
• Alfaalfa klice - po ukusu.

Namaz pripremamo:

Luk nasjeckamo na kockice i propržimo ga na maslinovom ulju. Dodamo crvenu papriku i muskatni oraščić, promešamo i maknemo s vatre. Ostavimo da se ohladi.

U posudu stavimo suncokretove klice, kuhanu bundevu i koncentrat rajčice. Ubacimo i ohlađeni luk sa začinima i sve zajedno miksamo štapnim mikserom dok ne dobijemo jednoličnu smjesu.

U nju ubacimo papar, umeboshi ocat, majčinu dušicu i sol. Promješamo i ostavimo stajati pola sata u hladnjaku oko pola sata kako bi se okusi proželi.

Kad se okusi prožmu namaz možemo, a što drugo nego, mazati. Mažemo kao što smo mazali paštetu od leće, po toastu, pecivu, kruhu ili bruchettama moćnog okusa.

I sad, kad smo već do grla u klicama, namazane šnite možemo još i posuti alfaalfa klicama.

Ako ste prije kuhanja kliktali, sada možete nastaviti i uz namaz od klica klikati po netu ili vam se više od kliktanja možda ipak više kliče od sreće.

Klikčite ili kličite, odaberite sami ;

Ja ću, kao uvijek, nastaviti kliktati ;)