Beta batat

Slatki krumpir, baš kao i obični krumpir, potječe iz Južne/Srednje Amerike.
No, ne, nisu srodni.

Obični krumpir se ubraja u rod pomoćnica, dok slatki krumpir spada u rod slakovki.

Ali svejedno, obje ove vrste krumpira postale su nezamjenjiv dio svjetskih jelovnika.

Slatki krumpir, kojeg možda bolje znamo pod nazivom batat, u brojnim se svjetskim kulturama i jelovnicima smatra osnovnom namirnicom. 

Radi se o duguljastom plodu, koji ima smećkastu ili možda bijelo žućkastu boju kore i predivnu narančastu unutrašnjost koja sadrži škrob. 

Slatki krumpir, dugačak oko 30 cm i težak do 1 kg, okrugla je ili cilindrična oblika, a ponekad oblika koji se sužava u šiljast vrh prema kraju.

To je biljka iz uzgoja slatkasta okusa. Voćno meso slatkog krumpira brašnaste je konzistencije i postupno se omekšava tijekom postupka kuhanja. Kada se skuha, slatki krumpir izravno je usporediv s krumpirom. 

Slatki krumpir ubraja se u obitelj biljki slakovki te je biljka iz uzgoja, a godišnje se uzgaja i ubire gotovo 100 milijuna tona slatkog krumpira. Ovisno o vrsti pripreme, slatki krumpir ima slatkast, intenzivan ili ponekad blago trpki okus. Batat se tijekom 16. st. probio iz Amerike sve do Europe. Međutim, budući da je biljci za dozrijevanje potrebna suptropska ili tropska klima, na europskom tlu uzgaja se prvenstveno u Portugalu, Španjolskoj ili Italiji. Glavna država uzgoja slatkog krumpira je Kina.

Sezona slatkog krumpira prvenstveno traje tijekom jesenskih mjeseci,  od  rujna  pa  sve  do studenog. U tom razdoblju se ubire, pakira ili prerađuje u razne prehrambene proizvode. Slatki krumpir je dostupan je tijekom cijele godine.
Slatki krumpir se u brojnim državama smatra osnovnom namirnicom, pa se upotrebljava za proizvodnju pirea i raznih drugih jela.
Možemo ga pržiti, kuhati ili upotrebljavati kao prilog salatama. Hladno, suho i tamno mjesto ispunjava sve potrebne uvjete za dugoročno čuvanje slatkog krumpira. Ako su temperature previsoke, počet će klijati.
Slatki krumpir smatra se bogatim izvorom vitamina E, koji suzbijaju slobodne radikale. Beta karoten je spoj koji daje prepoznatljivi narančasti pigment, a on je zapravo provitamin tj. spoj koji se prerađuje u vitamin te na njega otpada najveći dio udjela vitamina A u batatu. Veliku važnost ima i mineral kalij koji se u većim količinama nalazi u batatu i predstavlja elektrolit kojim se reguliraju mnogi procesi u ljudskom tijelu. 

Učinci batata na zdravlje su višestruki.

Batat pomaže u regeneraciji sluznice i kože.

 β-Carotene ili Beta karoten i  njegov nusprodukt melanin prirodni pigment crne tj. tamnosmeđe boje u batatu posebno djeluju na očuvanje zdravlja kože, daju joj prirodnu boju i štite od UV zračenja. Beta karoten ima vrlo snažne učinke i na vid tj. zdravlje očiju.

Osim toga, u slatkom krumpiru kriju se brojne mineralne tvari, koje ga čine iznimno zdravom namirnicom.
Nutritivne vrijednosti:
- kcal: 117 kcal
- ugljikohidrati: 24,08 g
- bjelančevine: 1,63 g
- masti: 0,6 g

Od vitamina u batatu imamo: vitamin A, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6, vitamin C i  vitamin E.

Mineralne tvari u batatu su: kalcij, željezo, kalij, magnezij,  natrij.

Batat u svojoj osnovi sadrži 76 % vode. 

Njegova se svojstva i vrijednosti, kao i kod svake druge namirnice, mijenjaju tijekom termičke obrade, ali u ovom slučaju postoji jedna zanimljiva promjena. Naime, sirovi batat ima povećani udio škroba koji tijekom kuhanja ili pečenja prelazi u maltozu tj. sladni šećer, pa se takvom obradom povećava sama slatkoća namirnice. Kod pitanja slatkoće obrađenog batata opet nije zanemarivo da on sadrži manji dio glukoze, fruktoze i saharoze. 

Od ostalih nutritivnih vrijednosti treba istaknuti vitamin A kojim je batat posebno bogat. Batat na 100 g sadrži čak 4 puta više vitamina A od preporučene dnevne doze, a ima ga čak 1700 puta više nego u običnom krumpiru. 

Beta karoten je spoj koji daje prepoznatljivi narančasti pigment, a on je zapravo provitamin tj. spoj koji se može preraditi u vitamin i na njega otpada najveći dio udjela vitamina A u batatu.
Veliku važnost ima i mineral kalij koji se u većim količinama nalazi u batatu i predstavlja elektrolit kojim se reguliraju mnogi procesi u ljudskom tijelu.

Učinci batata na zdravlje su razni i višestruki. Batat pomaže u regeneraciji sluznice i kože. Beta karoten i njegov nusprodukt melanin (prirodni pigment crne tj. tamnosmeđe boje) u batatu posebno djeluju na očuvanje zdravlja kože, daju joj prirodnu boju i štite od UV zračenja. Beta karoten ima vrlo snažne učinke na vid i zdravlje očiju. 

Batat na 100 grama sadrži samo 86 kalorija i jedna je od najboljih namirnica kada su u pitanju mršavljenje i održavanje tjelesne težine. On je često dio mnogih dijetalnih jelovnika, a posebno je pogodan za dijabetičare zbog niskog glikemijskog indeksa koji iznosi samo 17. Glikemijskim indeksom utvrđuje se koliko neka namirnica povisuje razinu glukoze u krvi, pa je u tom segmentu batat = idealna prehrana. 

Vitamin A i C u batatu snažno djeluju na zdravlje imunološkog sustava, dok njegovo bogatstvo vlaknima pruža izvrsnu prevenciju rizika od raka debelog crijeva. 

Povećana vrijednost kalija pozitivno utječe na ukupni rad ljudskog organizma, a pogotovo na regulaciju funkcija mišićnog i živčanog sustava. Kalijem se isto tako regulira i snižava krvni tlak. Batat sadrži i fitosterole koji su vrlo važne kemikalije za smanjivanje razine kolesterola u krvi.

Važno je napomenuti kako je batat potrebno čuvati na temperaturi između 13 i 16 °C kako bi očuvao nutritivna svojstva i kako bi se spriječilo njegovo kvarenje. 

Iz tih razloga, batat se ne bi smio stavljati i/ili čuvati u hladnjaku.

Batat s nešto dužim vremenom čuvanja može dozreti i postaje slađi jer se škrob mijenja u šećer. Kao namirnica se može kuhati, pržiti ili peći, pa se često koristi u kombinacijama ili kao prilog ribi, mesu, te razno raznom povrću. 

Hrana za ljepotu

Ponekad zaboravim na onu "ono si što jedeš", pa počne peči savjest i brzo moram objaviti nešto pametno ;)

Svi već znamo, a i znanstvena istraživanja pokazuju da postoji veoma jaka veza između prehrane i starenja. Također je potvrđeno da beživotan i bezličan izgled kože dolazi od nezdrave i loše prehrane.

Hraneći se hranom bogatom antioksidantima kao što su vitamin A, C, E, cink, β-karoten i selen možemo neutralizirati štetu uzrokovanu slobodnim radikalima.

Ovdje su namirnice poprilično odgovorne za to kako nam izgleda koža i koliko smo lijepi ili ne ;)

Đumbir

Ako želimo zdravu i lijepu kožu moramo na naš jelovnik ubaciti đumbir jer je on pravi zaštitnik kože. Uz to pomaže nam ublažiti bore, smanjiti celulit i srediti oštećenja kože nastala dehidracijom ili pretjeranim izlaganjem suncu.

Paprike 

Žute, zelene, crvene ili narančaste potpuno je svejedno, no trebale bi biti ekološki proizvedene. Paprike su bogate vitaminom C, koji je važan za proizvodnju kolagena i β-karotena važnim za zdravu kožu.

Rajčice 

Odlične za ljetne mjesece jer obiluju likopenom, jakim antioksidansom koji štiti našu kožu od UV zračenja i raznih zagađivača iz okoliša.

Sjemenke 

Skoro sve sjemenke su fantastične i tako ukusne. Suncokretove, bučine i "sezame otvori se" sjemenke su bogate vitaminom E, pa čine kožu prozračnom i glatkom.

Suncokretove sjemenke su bogate i cinkom, a na 25 g imaju čak 10 mg vitamina E, pa ih je odlično dodavati salatama, sokovima, gustim napitcima, juhama ili od njih napraviti Suncokret namaz. 

Avokado 

Avokado je bogat esencijalnim masnim kiselinama. Možemo ga jesti samog, dodati salatama, kašastim sokovima... Od avokada možemo napraviti tradicionalni meksički umak guacamole i poslužiti ga sa svježim povrćem bogatim karotenoidima, kao što je crvena paprika, rotkvica i naravno ukusna i zdrava mrkva.

Blitva i špinat

Blitva i špinat su prirodni izvor luteina koji je poznat po borbi protiv bora i željezom koje je zaslužno za zdrav izgled tena. Nikad nije loše pojesti jedan Đuveč za Popaja, možda usput i ojačamo ;)

Bobičasto voće  

Nakon blitve ili špinta koje smo ručali, za desert ćemo jesti bobičasto voće koje sadrži velike  količine vitamina C važnog za formiranje kolagena. Mi biramo maline jer su bogate elagičnom kiselinom, važnom u borbi protiv slobodnih radikala koji kožu čine starijom, a zbog ketona su odlične i za mršavljenje.

Dinja

Opet za ljetne mjesece jer je bogata β-karotenom i vitaminom C, pa tako postaje djelotvorna zaštita od UV zraka. Odlična je i za hidratciju kože jer sadrži veću količinu vode.

Eto, uživajte dok jedete ovu prekrasnu hranu za ljepotu ;)

I... budite i ostanite lijepi.