Buča i tikva za dan, 🎃bundeva za noć

Ako razmišljate o bundevama kao predmetu koji se ukrašava za Noć vještica tj. Halloween, moram vas podsjetiti da su bundeve jedno jako fino, hranjivo i ukusno, prije svega,  p o v r ć e.

Bundeva je kraljica jeseni.
Zbog sočnog okusa, prekrasnih boja i niza hranjivih sastojaka i samo usput je ukras prikladan za ukrašavanje za Noć vještica.
Jako kvalitetna namirnica koja je kod nas je nepraveno zanemarivana.
Zanimljivo nam je na žutoj, zelenoj, naračastoj ili šarenoj bundevi rezuckati usta, oči i razne cik-cak oblike, kopati i rezbariti, ali u ishrani i među našim receptima bundeva bi se svakako trebala češće naći.

Trebamo znati da kod nas rastu:

• bundeva za pečenje, koju zovu i turkinja,
• obična uljna bundeva koja nam služi za ulje i grickanje,
• hokaido bundeva porijeklom iz sjevernog Japana, rijetka i vrlo tražena bundeva s jarko narančastom korom i narančastim mesom,
• povrtna tikvica, na našim stolovima dosta zastupljena u obliku bučnice.

Bila ona buča, tikva ili 🎃bundeva odlična je na mnoge načine i u razno raznim receptima. 

Bundeva može biti pečena, kuhana, u juhi, napravljena kao pire, u rižotu i … svakako očarava okusom.

Od bundeva možemo napraviti i nadjev ili pitu, a jede se i sirova, jedino što ju onda trebamo naribati kao mrkvu npr.

A ja sjemenke bundeve obožavam. Sjemenke bundeve mogu se jesti pečene ili sušene, jako su hranjive, ljekovite, ali /cure pazite/ i kalorične.
Pulpa i sok od bundeve mogu se upotrijebiti za pripremanje raznih sokova i koktela.

Plodovi zrele jestive bundeve su hranjivog, blagog i slatkastog ukusa, jabučastog, dinjastog ili kruškastog oblika sa sočnim mesom, narančaste boje, dok su sjemenke malo uljnatog okusa.

Rimljani i Egipćani su pripremali veliku dugačku buču Luffa cylindrica koja se upotrebljava za prehranu čovjeka samo mlada i nedozrela, te obične tikvice, Lagenaria vulgaris.

Na bundevi rastu ženski i muški cvjetovi posebno, a listovi su srcolikog oblika, veliki i jako hrapavi.

Oblik plodova bundeve znate i sami, okruglasti su, ponekad rebrasti.

Meso bundeve sadrži manje količine bjelančevina, masti i ugljikohidrata, ali ima čitav niz vitamina i minerala. Od vitamina ima C, E, K, vitamine B grupe - B1, B2, B6, folnu kiselinu, niacin i provitamin A, a od minerala ima kalcij, željezo, kalij i fosfor. U bundevi ima i pektina, celuloze i drugih biljnih vlakana.

Beta-karoten u organizmu ima višestruko zaštitno djelovanje. Beta-karoten direktno spriječava oštećenje stanične DNA strukture jer blokira formiranje slobodnih radikala, koči razvoj peroksida i superoksida jer djeluje kao jaki antioksidans masti. Smatra se da da dnevne doze beta-karotena od 7-10 mg, koje unosimo u obliku napitka ili kapsula, smanjuju rizik od pojave raka jednjaka, želuca, grla i grlića maternice.

Bundeva ima nisku energetsku vrijednost, oko 111 kJ, tj. na 100 grama 26 kcal, pa je zbog svoje niske kalorijske vrijednosti prikladna za dijetalnu prehranu. Odgovara dijabetičarima, pretilim osobama i osobama s oboljenjima tankog crijeva i želuca i tankog crijeva jer se lako probavlja.

Ona čisti kožu, podiže imunitet, koristi se u pučkoj medicini, ali i u liječenju biljem tj. fitoterapiji kao sredstvo za ublažavanje mnogih tegoba i kao dodatno sredstvo u liječenju mnogih bolesti. Zbog sadržaja pektina i celuloze regulira probavu, a djeluje i umirujuće.

Eto! U svakom slučaju, dok rezbarite bundeve, nemojte zaboraviti da su bundeve odlične, osim u raznim oblicima i u mnogim receptima, a neke od recepata možete naći i ovdje.