Povijest ljekovite biljke

U medicinskim knjigama spominje se  konoplja tj. "Cannabis sativa" tijekom cijele naše povijesti. 

Ljekovitost konoplje opisivana je u raznim knjigama na kojima se temelji današnja medicina.

U "Pen Ts’ao Chingu", najstarijoj farmakopeji iz 2727. god. pne. po prvi put se spominju svojstva i ljekovitost konoplje za više od 100 različitih zdravstvenih problema. 

Kako navodi A.W. Zuardi, u knjizi „History of cannabis as a medicine“, kanabis je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka koje je čovjek koristio.

Spominje se i u Vedama /najstarijim hinduističkim svetim tekstovima na sanskritu/, 2000.-1000. god. pne kao „izvor sreće“, a koristila se tijekom vjerskih rituala (Bog Šiva je zaštitnik kanabisa). 

U istom periodu javlja se i u Ajurvedskoj medicini, sama ili u kombinaciji s drugim biljkama, za liječenje različitih oboljenja, poput anksioznosti, epilepsije, bronhitisa…

Na Ebersovom papirusu od 1500. god. p.n.e. kanabis se spominje za liječenje upalnih procesa, pa se to smatra najstarijim receptom za medicinsku upotrebu kanabisa.

Hua T’o, pokretač kineske kirurgije, 207. godine upotrebljavao je kanabis kao analgetik, a kanabis je bio i jedan od sastojaka u tzv. „vinu za anesteziju“, koje je pacijent konzumirao prije operacije.

Perzijski znanstvenik Ibn Sina u svom 'Kanonu medicine' iz 1025. spominje kanabis kao efektivan tretman za liječenje crijeva, edema, infekcija, glavobolja. Ova knjiga smatra se jednom od najvažnijih knjiga u povijesti medicine.

Arapski trgovci su iz Indije donijeli konoplju 1300. godine u Istočnu Afriku, odakle se dalje proširila po kontinentu. Upotrebljavana je za liječenje malarije, astme, epilepsije, groznice i dizenterije.

A 1500. Španjolci su je donijeli u Ameriku, gdje se prva upotrebljavala za izradu platna i konopaca, a u kasnijem periodu uvedena je upotreba i za medicinske svrhe.

Napoleon je 1798. donio kanabis iz Egipta u Francusku, gdje je korišten za liječenje tumora, kašlja i žutice. 

Irski doktor Vilijam O’Šonesi je 1843. objavio „The indian hepm, or Gunjah“, zaključivši da "indijska" konoplja nema negativne medicinske efekte. 

Kao rezultat tog rada, upotreba kanabisa u medicinskom kontekstu počela je značajno rasti.

    Zabranjen lijek, zatim zaboravljen brisanjem iz medicinskih udžbenika, ali i ipak ponovno "otkriven" :

1937. u SAD-u je usvojen 'Marijuana Tax Act' čime je zabranjena upotreba i prodaja kanabisa u SAD-u. Na nivou UN zabrana je nametnuta 1964. (SFRJ je potpisala Konvenciju 1964, a iz ljekarni su uskoro povučene cigarete marihuane za liječenja astme i upalnih i plućnih bolesti).

Izraelski kemičar dr. Rafael Mešulam, 1964. otkrio je molekularnu strukturu THC-a. Kanabis je 1970. stavljen na listu narkotika, pa su zabranjena daljnja istraživanja i označen je kao "nedopustiv" u medicinske svrhe.

Tek 1988. godine otkriveni su CB1 i CB2 kanabinoidni receptori, najzastupljeniji neuroreceptori u mozgu, ali ih ima i u ostalim organima u tijelu.

Znanost o Endokanabinoidnom sustavu, najvažnijem homeostatskom sustavu u tijelu i kanabinoidima se pokrenula. 

U periodu od 2000-2018. kanadska Vlada stvorila je pravni okvir (MMAR, MMPR, ACMPR) za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe od licenciranih proizvođača.

Danas se i američki zakoni sve više priklanjaju upotrebi kanabisa i CBD-a u medicinske svrhe.

Agencija za hranu i lijekove je 2018. odobrila lijek koji sadrži CBD dobiven iz cvijeta kanabisa – Epidiolex, koji je namijenjen za liječenje epileptičnih napada 'Lenoks-Gastautova' i 'Dravetovog sindroma'. 

Legalizacija ovog lijeka smatra se važnim pomakom u medicini SAD-a, jer otvara put za daljnja istraživanja vezana za uporabu kanabisa u svrhu liječenja.

Paradoks je kako nasuprot federalnom zakonu, zakoni više od 35 država SAD-a dozvoljavaju medicinsku upotrebu cvjetova i ekstrakata bogatih THC-om, dok se već milioni ljudi uspješno liječe od različitih bolesti. Raskorak zvaničnih istraživanja koja ispituju tzv. federalni kanabis, niskog postotka kanabinoida, koji korisnici smatraju neupotrebljivim i onoga čime se duže od desetljeća pacijenti liječe u privatnim klinikama ili sami nabavljaju u legalnim kanabis ambulantama/klinikama i sami uzgajaju.

Lagani pomaci primjećuju se i u Europi, ali u usporedbi sa Amerikom, ili Izraelom, mi smo još u povojima. Ali, ipak, proizvodnja kanabisa više nije ograničena na industrijske svrhe, već se može proizvoditi i u medicinske, naravno uz dozvolu ministarstva zdravstva i agencije za lijekove i medicinske proizvode (ne i u Srbiji i BiH, a u CG je dozvoljen CBD).

Proces registracije gotovih proizvoda kompliciraniji je u praksi nego na papiru, dok su troškovi ispitivanja, registracije, pakiranja... nakon svih postojećih regulativa bezobrazno skupi.

Velika Medicina igra svoju igru maksimalnog usporavanja posljednjih nekoliko godina, postavljanjem novih i još novijih uvjeta, utjecajima i lobiranjima u agencijama za lijekove i hranu, što je velika i ozbiljna šteta jer najviše gube sami pacijenti i medicinska znanost, koja ograničavajući sama sebe, značajno kasni za praskom liječenja kako u Europi, tako i po cijelom svijetu.

Predivni zeleni listovi !!!

Na ovom blogu dotakla sam se ljekovitih svojstava teškog žutog limuna, češnjaka ali domaćeg, zelenog dragulja prirode ... ali ne i one biljke s čijim se nutritivnim svojstvima niti jedna biljka na kugli zemaljskoj ne može mjeriti.

Biljka sa savršenim blansom esencijalnih aminokiselina i ulja i to u obliku koji je našoj probavi savršeno prihvatljiv i potpuno prirodan.

Pa ću zato sada malo baš o Njoj, o konoplji.

O konoplji, za koju neki kažu da ju je stvorio Bog kako bi poslužila čovjeku za sve što mu treba. 

Konoplji koja je "tu" kao lijek, hrana, miris, odjevni i gradivni materijal, stočna hrana …

Spominje se čak i vjerovanje da je konoplja izvanzemaljskog porijekla jer je to jedina biljka na Zemlji koja ima vidljivu razliku između muškog i ženskog spola :)

Ženske biljke su veće i imaju brojne cvjetove, a muške su manje i cvatovi su im u obliku metlice.

Kod ostalih biljaka spol se može otkriti jedino analizom kromosoma.

E sad, o porijeku konoplje postoji jedna baš zgodna priča, koju moram ovdje ispričati:

Neki kažu da je konoplja s Kavkaza, odakle su, navodno i prvi ljudi, nefili. Nefili su bili divovi plavih očiju koji su stigli iz svemira. Zatim su se spustili u područje Sumera, a tamo su ih doživljavali kao Bogove koji su se spustili s neba. Nazvali su ih anunaki ili “oni koji su sišli s neba” i donijeli sa sobom "čarobnu biljku",  biljku za sve. Kako god bilo, u Sumeru je tada, prije 8.000 godina, odjednom niknula civilizacija. Bogovi su radili djecu sa zemaljskim kćerima; Dosta toga je zapisano i u Bibliji.

Zgodna pričica, ne?
Prije 6.000 godina u Egiptu se uzgajala konoplja isto kao i u Kini gdje je pronađen najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek općenito uzgojio, u mnogim zemljama svijeta, bila je baš konoplja.

U Bibliji se spominje i ovako: "Posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispaćenoj zemlji".

Glad u svijetu danas bi bila iskorijenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao odvijati slobodno.

Mnogim bolesnicima itekako bi pomogle kojekakve ljekovite tvari koje sadrži. 

Konoplja sadrži visok udio THC-a (tetrahidrokanabinol), čiji  terapeutski učinak dokazuju mnoga istraživanja, a ta istraživanja kažu da se THC može koristiti u liječenju:

• raka,
• Parkinsonove bolesti,
• Alzheimerove bolesti,
• AIDS-a,
• glaukoma,
• multiple skleroze,
• epilepsije,
• astme,
• anoreksije,
• autoimunih bolesti,
• psihičkih poremećaja,
• artritisa ...

Konoplja je zaista korisna što joj i samo ime na latinskom govori - Cannabis sativa (sativa = korisna), a biljke koje spadaju u skupinu sativa uglavnom su samo jako važni i zdravi proizvodi.

Korisnost konoplje zaista je raznovrsna, od jestivih sjemenki, vlakana, jestivog ulja do medicine.

Uporaba ulja konoplje u svakodnevnoj prehrani smanjuje opasnost od srčanog udara, radi naravno omega 3 masnih kiselina (alfalinolenska) koje ublažavaju zgrušavanje krvi i poboljšavaju profil kolesterola. Naravno, tu su i potpuno prirodni protuupalni učinci, korisni ljudima s artritisom i autoimunim bolestima.

Sjeme konoplje jedno je od najvećih izvora proteina u prirodi. Masne kiseline u njoj čiste ljudsko tijelo od kolesterola. A te, baš takve masne kiseline, u savršenom omjeru – omega 3, omega 6 i GLA (gamalinolenska masna kiselina), a GLA se više nigdje u prirodi ne nalazi.

Pa, ako želite i/ili trebate baš takve masne kiseline (i da, ja ih trebam jer se baš od njih sastoji mijelin) kakve se nalaze u konoplji, trebate jesti nekuhane sjemenke konoplje, ako negdje naletite na njih.
Danas sam baš gledala emisiju "Izaberi zdravlje" s pričom o marihuani i Huanitu kojem je ulje marihuane spasilo zdravlje, ali poslalo u zatvor ;(

Konoplja nosi brojne mogućnosti koje bi puno značile i ljudima i okolišu, no nažalost, bila je i za sada ostaje, zabranjena biljka.

Kao i odnedavno zeleni listić zdravlja stevija, o čemu se u zadnje vrijeme  isto dosta piše i raspravlja.
Zeleni dragulj - stevija je isto produkt prirode, pa je valjda vrijeme da bude zabranjena.
Nadam se da će se to završiti povoljno za zelene listiće, za uzgajivače i za nas korisnike jer zeleni listići stevije sadrže čitav niz ljekovitih sastojaka.

Jer, što je slijedeće?
Možda zabrana koprive jer, kopriva je isto čudesan lijek.

Lišće je zeleno, produkt je prirode, ma idealna za zabranjivanje :-P
Ili možda zabraniti zelenu salatu ... ma, sve salate!
Jer, zeleno je izgleda idealno za zabranjivanje ;
A ovo s konopljom je možda zbog onog “sredstva” koje se dobije od ženskih listova Indijske konoplje koji nazivaju trava, ganja, marihuana, džoint, kanabis ili … kako ju je ono Monk nazivao u seriji: "Magic Dragon, Bambalachi, Yellow Submarine, Black Bart, Dr. Giggles, Kentucky Blue, Skunk, Splim, Splam, Mooster, Side Salad"  ;)

Priroda, Stevija, Marihuana, Kopriva .. te žene, ah ...