Sretna hrana i Sretna Nova godina

Da li je izbor hrane koji će biti na novogodišnjem stolu slučajan?

Rekla bih da nije jer razne kulture imaju različita mišljenja o tome koja hrana donosi sreću. 

Nova 2020. godina je pred vratima, pa je pravo vrijeme za stavljanje tradicionalne novogodišnje hrane na stol. Skoro svaka zemlja ima bar jednu vrstu hrane koja se jede, ili baš za Novu, ili u njenim prvim danima. Za tu hranu se vjeruje da donosi sreću, uspjeh ili bogatstvo.

Razno, razna hrana se smatra “sretnom”. 

Običaji su različiti od kulture do kulture, ali postoje i sličnosti nevezano na zemljopisni položaj. 

Kao sretna hrana ili sretne namirnice često se doživljavaju: zeleno povrće, grožđe, mahunarke, riba, svinjetina i kolači.

* Zeleno povrće kao što su lisnati kelj, kupus i blitva za Novu godinu se jede zbog toga što njihovo zeleno lišće podsjeća na presavijeni novac, pa je tako simbol za financijsku naklonost sudbine.

Tako Nijemci jedu kiseli kupus, Danci kelj, a u Južnoj Americi se jede lisnati kelj.

* Onda bobu po bobu, stiže grožđe. Nova godina u Španjolskoj počinje s dvanaest bobica grožđa prije ponoći. Počinje se 12 sati prije Nove pa se za svaki sat koji prođe pojede jedna bobica, a zadnje zrno se pojede točno u ponoć. Svaka bobica predstavlja jedan mjesec, pa tako ako peta bude malo kisela, svibanj može biti isto “kiseo”.

* Zatim riba, npr. bakalar je od srednjeg vijeka poznata blagdanska hrana. Sušeni bakalar je dugo prije modernog transporta i smrzavanja mogao je stići u svaki dio svijeta, pa se za Božić tradicionalno jede, kako kod nas, tako na mnogim mjestima. Haringa se npr. tradicionalno konzumira u ponoć u  Njemačkoj i Poljskoj, a u Njemačkoj se često kuha i šaran.

U Švedskoj se, naravno, sa švedskog stola ili smörgåsborda jedu razne riblje poslastice kao npr. salata od plodova mora ili razni oblici lososa, jegulja i haringa. 

* Tu su i mahunarke koje, uključujući grašak, grah i leću, također simboliziraju novac. Sitna zrna mahunarki nakon kuhanja sliče kovanici i jedu se s očekivanjem bolje financijske budućnosti.

U Italiji se često poslije ponoći jede cotechino con lenticchie ili kobasice sa zelenom lećom.

To jelo isto kao svinjetina ima svoju sretnu simboliku. U Brazilu je prvi obrok u novoj godini leća s rižom ili juha od leće dok Njemci kombiniraju svinjsko meso i mahunarke, najčešće je to leća ili juha od graška s kobasicom.

U Japanu se, tijekom prva tri dana nove godine, jede skupina simboličnih jela koja uključuju slatki crni grah kuro-mame. Na jugu SAD-a tradicija je jesti crni grah, a jelo od njega zove se hoppin' john.

* Svinjetina se isto često jede oko Nove godine jer postoji vjerovanje da svinja predstavlja napredak. Pečeni odojak često je jede kod nas u Hrvatskoj, a često se poslužuje i na Kubi i u Mađarskoj, Španjolskoj, Portugalu i Austriji. 

Austrijanci stol dekoriraju minijaturnom, slatkom svinjicom od marcipana. Ne jedem svinjetinu, pa je to slučaj i kod mene, od marcipana ili glinamola, bilo kako su preslatke ;) 

Ako ste radili one moje muffine u minjonima i ukrašavali njima stolove, sigurno vam je ostao koji minjon u koji sada možete staviti malu svinjicu od marcipana koja će vam u Novoj donijeti napredak i sreću.

Šveđani vole kuhane svinjske noge, Nijemci kobasice i pečenu svinjetinu, a Amerikanci i Talijani isto imaju tradiciju obroka obogaćenih mastima, jer to predstavlja prosperitet, bogatstvo i napredak.

Kolači i slastice su sastavni dio novogodišnjih blagdana po cijelom svijetu. 

Čest je kolač u obliku prstena ili kruga, pa tako u Mađarskoj i Poljskoj jedu uštipke, a u Italiji imaju svoj chiacchiere. U Nizozemskoj imaju ollie bollen što je kolač od dizanog tijesta, punjen  grožđicama, jabukom i suhim voćem.

U nekim kulturama je običaj sakriti nakit ili novčić u kolač, pa to onda nalazitelju donosi sreću u novoj godini.

U Grčkoj se kolač sa skrivenim novčićem zove vasilopita i reže se u ponoć ili dan nakon Nove godine. Prvi komad je za sv Vasilija, a ostatak se podijeli među gostima. Norveška i Švedska isto imaju slične rituale, jedino što se kod kojih sakrije cijeli badem u puding od riže, pa je onome tko nađe badem zagarantirana velika sreća u novoj godini.

U Meksiku imaju rosca de Reyes, a to je kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem koje je unutra.  

Osim  “sretne” hrane, postoji i “nesretna” hrana, hrana koju za Novu godinu trebamo izbjegavati.

Možda ste čuli za jastog teoriju tj. lobster theory u seriji Prijatelji, ali jastog u ovom slučaju nije dobra ni sretna hrana jer se kreće unatrag, a to vjerojatno nitko ne želi sebi u Novoj godini. Piletina je isto loš izbor jer kokoš ruje u rikverc, a to predstavlja kajanje i žaljenje.  Postoji još jedna teorija koja tvrdi da se perad izbjegava da sreća ne bi odletjela.

Evo, sada znamo što bismo trebali jesti, a što izbjegavati, ali ne smijemo zaboraviti da je u Hrvatskoj važno hranu na stol staviti prije ponoći.

Nadam se da ćemo se svi najesti "sretne hrane" i biti sretni i siti jer sad ovdje na Sretnim Receptima imate sretnu hranu za sretnu Novu ;)

Želim da sretna hrana pomogne ispunjavanju Vaših očekivanja od Nove 2020. godine.
Također, nikako ne zaboravite na Recept za sretnu i zdravu godinu, ipak je to originalan i univerzalan recept kojim je striček Ivek počastio Deu ;)