Danas je Svjetski dan zdravlja /World Health Day/ koji se
obilježava se širom svijeta 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom
Svjetske zdravstvene organizacije /SZO tj. WHO/.
Svjetski dan zdravlja slavi se kao godišnjica osnivanja WHO-a s jedne strane, a u isto vrijeme taj dan organizacija koristi kako bi skrenula
pažnju svjetske javnosti na najznačajnije probleme u vezi sa zdravljem ljudi na
globalnom nivou.
Svjetski dan zdravlja ove godine ima temu Sigurnost hrane, a
njom Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o tom globalnom
javno zdravstvenom pitanju svih sudionika u prehrambenom lancu. Podići svijest o
sigurnosti hrane kako uzgajivačima, prerađivačima i prodavačima, tako i
potrošačima i državnim institucijama u sustavu sigurnosti hrane.
Postupak opskrbe hranom je vrlo složen proces, a i jako se
promijenio u zadnjih pedesetak godina, pa uključuje više razina mogućnosti
zagađenja i prije negoli stigne do nas kao potrošača. Tu je proizvodnja,
uzgoj, skladištenje, distribucija, transport, prodaja i ostalo. Tako hrana
zagađena u jednom dijelu svijeta možda ima posljedice za zdravlje ljudi na
potpuno drugoj strani svijeta. Pristup dovoljnoj količini sigurne hrane važan je za
održavanje zdravog života i promociju dobrog zdravlja.
Velike i sve veće
promjene u okolišu, novi razno-razni patogeni uzroci i razvoj antimikrobne
otpornosti, predstavljaju nove izazove za nacionalnu sigurnost zdravstvenog
sustava hrane. Hrana koja sadržava viruse i štetne bakterije, parazite ili neke
kemijske supstance kad uđe u organizam uzrokuje razne bolesti od proljeva do
karcinoma.
Mnogi se ljudi tijekom svog života razbole od bolesti koje
se prenose zagađenim namirnicama ili vodom. Primjer zdravstveno neispravne i
nesigurne hrane su nedovoljno kuhana hrana životinjskog porijekla, zagađeno
voće ili povrće i sl.
Zdravstveno neispravna hrana uzrokuje dugoročne zdravstvene
probleme kao što su neurološki poremećaji i maligne bolesti, na primjer živa -
teški metali. Bolesti koje uzrokuje zagađena hrana imaju puno veći utjecaj na
osjetljivu populaciju kao što su trudnice, dojenčad, bolesne i starije osobe
osjetljivog zdravlja, te vode do razvoja raznih teških bolesti. Simptomi
bolesti uzrokovanih hranom su bolovi u trbuhu, proljev i povraćanje.
Sudionici Svjetskog dana zdravlja su degustirali zdrave
doručke kao zobenu kašu npr. za koju WHO kaže da je najzdraviji doručak zbog bogatstva vlakana i vitamina, a pomiješana s jabukom, medom i cimetom regulira
šećer u krvi.
Još jedan doručak je bio posni svježi sir sa sirutkom i crvenom
paprikom, a kavu su zamijenili napitkom od mješavine ječma, cikorije i raži koji
pruža energiju, a nema stimulativni učinak kofeina.
WHO nam u edukativnim materijalima daje pet ključeva za
sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu:
- održavati čistoću,
- odvojiti sirove namirnice od kuhane hrane,
- potpuno termički obraditi hranu,
- čuvati hranu na sigurnim temperaturama,
- upotrebljavati zdravstveno ispravnu vodu i sirove namirnice.
Eto to kaže WHO, a ja još dodajem da trebamo jesti sezonsku hranu i po mogućnosti dati prednost svježoj i organskoj hrani, a izbjegavati tzv. fast food :)
Jer sjetite se, još je Hipokrat rekao: "neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana".