Bazga lijek ili

odličan sok? Možda oboje ?! 

Bazga je stoljećima u službi ljudi. Jedna je od najstarijih i najljekovitijih biljaka u Europi.
Od tridesetak vrsta koje su nam poznate, najpoznatije su crvena i crna bazga.

Kod nas se najviše koristi crna bazga punog imena Sambucus nigra. 

Čak još Hipokrat je govorio da mu bazga zamjenjuje sve lijekove.

Bazga je kod starih naroda bila simbol rođenja i smrti, a služila je i kao zaštita od zlih sila.

Indijanci i stari Europljani bazgu su koristili u liječenju probavnih tegoba, ženskih bolesti, upala, žutice, ženskih bolesti i gripe jer cvjetovi bazge sadrže tanine, flavonoide, karoteninem, glikozide, karotene, rutinu i vitamin C, a bobice bazge vitamine A, B i C, a bogati su organskim kiselinama, alkaloidima, taninima i karotenima.

Smatra se da su flavonoidi koje sadrži bazga zaslužni za većinu njezinih ljekovitih svojstava jer su flavonoidi moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja. Zbog toga se bazga upotrebljava kod prevencije karcinoma i u liječenju degenerativnih bolesti.

Bazga jača imunitet, a ima antimikrobna i antivirusna svojstva, a osim toga olakšava disanje i iskašljavanje pa se koristi i kod upale dišnih puteva i astme. Ako nam se čini da bismo mogli dobiti gripu trebamo pojesti 4 žlice bazginih bobica.

Bazga koja u proljeće zabijeli livade i mirisom nas sve doziva ima i narodna imena kao što su bazgovina, crna bazga, zova, zovika, baza, aptika, aptovina, bujad ... 

Cvijet bazge se može koristiti i kao sredstvo protiv peludnih alergija.

Ta genijalna biljka pomaže i kod kožnog osipa, akni, konjuktivitisa i čireva.

Zbog svih svojih svojstva bazga je odlična pomoć pri mršavljenju.

Znači, svestrana bazga nam pomaže pri slijedećem:

• akni i pjega na koži,
• astme i alergije,
• oslabljenog imuniteta,
• gripe i prehlade,
• čišćenja organizma,
• degenerativnih bolesti,
• probavnih tegoba,
• čireva i konjunktivitisa,
• dijabetesa,
• mršavljenja.

I ... ako hoćemo napraviti sirup od bazge pratimo slijedeći recept;

Prokuhamo vodu i ostavimo je da se ohladi. Kad se voda ohladi u nju ubacimo 40 većih cvjetova bazge.

Ostavimo bazgu u vodi jedan dan. Slijedeći dan u 4 l vode stavimo 4 kg šećera i kuhamo do vrenja. Potrebno je da se istopi sav šećer, pa ćemo povremeno malo promiješati. Dok je još vruće pomiješamo s procijeđenim sokom od bazge.

Tako dobijemo sirup od bazge u koji dodamo sok od pola kilograma limuna i desetak grama limunske kiseline.

Natočimo ga u boce koje su dobro oprane i sterilizirane u pećnici.

Da se razumijemo, ja taj sirup nisam nikad radila jer u njega ide stvarno previše šećera. 

Tražila sam neki recept s nečim prirodnijim, npr. stevijom, no kažu da se sa stevijom ne može napraviti sirup jer stevija ne fermentira :(

Tako da, što se bazge tiče ja se moram ipak zadovoljiti čajem od cvjetova bazge ili tinkturom, kupkama ili oblozima.

I imajte u vidu da je svježa biljka otrovna i ne smije se uzimati bez prethodnog kuhanja. Sirove bobice jesu jestive, ali mogu izazvati povraćanje i mučninu.

Također, trošenje bazge ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.