Muffini i minjoni

... kao božićne i novogodišnje dekoracije.

Blagdani su vjerojatno najbolji trenutak za pokazivanje naših kulinarskih vještina, a bez sitnih kolačića teško je zamisliti bilo koji svečani blagdan.

Uz  ukusna i fina jela, ide i dekoracija kada sve odiše prazničnom čarolijom, pa se tako i hranom često volimo poigrati i ubaciti je u naše božićno i novogodišnje ruho jer slika ipak govori tisuću riječi ;)  

Zato su muffini baš praktični jer su mali i slatki, možemo ih razmještati po stolu u njihovim minjonima da bismo, prije ispunjavanja naših želudaca, ispunili praznine na dekoriranom stolu.

Baš zato jer sitni kolačići trebaju svima ovdje sam napisala jedan recept za muffine, kojima ćete sigurno ukrašavati vaše božiićne i novogodišnje stolove.

Za ove muffine u minjonima, koji nisu baš vege, ali jesu bez glutena, će nam trebati:

• 0,5 dcl maslinovog ulja,
  
• 2 jaja,
• 2 dcl jogurta,
• 0,5 dcl sezamovog ulja,
• 1 dcl mineralne vode,
• 200 gr integralnog  brašna od heljde,
• 100 gr sira u fetama,
• 1 prašak za pecivo,
• malo soli i
• sjemenke za posipavanje i ukrašavanje.

Postupak:

Umutimo jaja s uljem, dodamo jogurt i mineralnu vodu, pa miješajući dodamo i heljdino brašno, prašak za pecivo i sol. Na kraju ubacimo sir i još malo promiješamo.

Tu smjesu ulijemo u minjone ili silikonske modlice i posipamo sjemenkama koje smo odabrali ili, ovisno o vrsti sjemenki, pospemo muffine kad se ispeku. Kao sjemenke za posipavanje možemo uzeti sezam, lan, sjemenke suncokreta, bučine sjemenke …

Stavimo u pećnicu zagrijanu na 22o °C, pa pečemo 10 minuta, a onda smanjimo na 170 °C i pečemo još pola sata.

Sad imamo muffine u minjonima kojima možemo ukrasiti naše božićne i novogodišnje stolove, blagdanske tanjure i popuniti praznine.

Možda ne praznine u srcima, ali praznine u želucima i na stolovima svakako da.

A ja vam, uz ove muffine u minjonima, svima želim dobar i sretan Božić, ali želim i da dobri i sretni budemo baš i sami mi.

Crni recepti

Petak trinaesti obično nazivamo crni petak. Crni petak je prošao, ali ja imam potrebu takav dan, ovdje na Sretnim receptima, obilježiti crnim receptima :/

Tako uz crni petak ovdje imamo crnu tjesteninu, crno vino i umak od crnog vina. 

Crno nije svuda oko nas, ali tko želi za crni petak jesti crnu tjesteninu i uz to piti crno vino, na portalu Fini recepti naletjela sam na video o tome kako napraviti crnu tjesteninu.

Tu imamo i prof. Veljka Barbieria, poznatog hrvatskog književnika i gastronomskog stručnjaka  u emisiji Jelovnici izgubljenog vremena.
Crni kruh, crni čaj, crna kava i crni papar uvijek su tu negdje oko nas, zar ne?

Krem juha od buče

Jesen, prelijepa jesen je ovdje.

Jesen i jesenski recepti .

S jeseni nam je stiglo i vrijeme za variva, čušpajze i tople, ukusne juhe. Juha je odlično, jednostavno i često zdravo jelo.

Ovdje je danas odlična juha od buče.

Osim što je fina, jednostavna je i zdrava. 

Za krem juhu od buče trebamo namirnice:

• 250 g buče,
• malo đumbira i kurkume,
• 1 glavica ljubičastog luka,
• 1 manja jabuka,
• 500 ml temeljca, povrtnog,
• 1 šalica usitnjenih lješnjaka,
• 2, 3 režnja domaćeg češnjaka,
• maslinovo ulje,
• crni papar i sol.

Ako već nismo kupili očišćenu buču, očistimo ju a sjemenke sačuvamo za grickanje ili kao ukras juhi.

Uključimo pećnicu i stavimo na 200°C. Dok se pećnica grije narežemo buču na manje kockice i prokuhamo ju nekih 5 min. kako bi omekšala.

Zatim ocijedimo buču od viška vode, dodamo maslinovo ulje, začinimo kurkumom i đumbirom i dobro promiješamo. Neka se okusi prožmu. Tavu obložimo papirom za pečenjem i po njemu ravnomjerno rasporedimo buču, te ju zapečemo. Nakon 10, 15 minuta, na veće ili manje kocke narežemo jabuku, očistimo češnjak i luk, pa sve to zajedno razbacamo po buči. Kad buča omekša, izvadimo ju iz pećnice, ubacimo u blender u koji ulijemo i povrtni temeljac.  

Probamo i začinimo po potrebi. Možemo dodati vrhnje za kuhanje ili koju žlicu jogurta. Sve zajedno još prokuhamo cca pet minuta. Gotova je ;

Juhu od buče poslužimo ukrašenu prženim lješnjacima uz dodatak bučinih sjemenki.

Zdravlje u tisuću boba

Kad ugledamo vinograd prvo se sjetimo mnoštva sočnih grozdova, mošta, grožđica, grožđa, neki od nas sjete se posta o vinu ili kuhanom crnom vinu sa začinima ;) a sve to znači samo jedno - zdravlje!!!

Vinova loza je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu. Prije 9000 godina na području Mezopotamije, Male Azije, Kavkaza pojavila se kultura vinove loze. Podaci o kulturi vinove loze u Egiptu su stari 6000 godina. U svijetu danas postoji oko 8000 vrsta grožđa.

Boba grožđa je oporog ili slatkog okusa i hrskave teksture. Grožđe, sa svojim sočnim kiselkastim ili

slatkim raznobojnim bobama, dozrijeva tijekom ljeta, pa nam nudi mnoštvo vitamina, minerala i hranjivih tvari koje naš organizam treba.

Tako je grožđe izvor vitamina B skupine i C vitamina, a oni pozitivno utječu na naš živčani sustav.

Grožđe ima napretek minerala, pa su nam tu tako magnezij, natrij, kalcij, kalij, fosfor, mangan, bakar, željezo i cink. Sok od tih slasnih boba je bogat vitaminima C, B i A.

Grožđe ima polifenola napretek. Polifenoli su prirodne tvari koje štite srce i krvne žile. To su snažni antioksidansi i štite naše tijelo od bolesti i prijevremenog starenja.

Konzumiranje grožđa poboljšava protok krvi i rad srca, spriječava skupljanje kolesterola i smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara.

Željezo i bakar su minerali važni sa stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina, a sadrži ih crveno grožđe koje se zbog toga preporučuje anemičnima i onima koji se oporavljaju od ozljeda ili operacija.
Uz sve to, grožđe normalizira rad bubrega i crijeva.

Crno grožđe u sebi ima pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, a on je kao i likopen iz rajčice, jak antioksidans. Jača imunitet, regulira rad crijeva i pospješuje probavu.

Antioksidans iz crnog grožđa nas štiti od razornog učinka slobodnih radikala, snižava kolesterol, suzbija zgrušavanje krvi, smanjuje rizik od moždanog udara i tumora. Istraživanja pokazuju da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona koji je neophodan za dobar san. Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.  

Da vidimo što je to ljekovitost kod grožđa?
Dobro je znati da nam grožđe: čuva zdravlje krvnih žila i srca, topi naslage masti, čisti organizam, spriječava upalne procese, štiti od mnogih vrsta raka, poboljšava rad metabolizma, pomaže kod reume i artritisa, spriječava stvaranje bubrežnih kamenaca, rad bubrega i pluća poboljšava, kod bronhitisa i kašlja pomaže, regulira rad crijeva i probave, poboljšava koncentraciju i pamćenje, poboljšava san, usporava starenje i vjerojatno još dosta toga ;)

Zato uživajmo svi u tim prekrasnim bobama.

Crveno, crvena hrana

Crveno je strast, ljubav i uzbuđenje. Crveno je vatra.  Boja energije i kretanja.
Crvena uzbuđuje i jako je dinamična.

Crveno brine za vrelu životnu sreću, vatrene nagone i ne ostavlja hladnim nikoga. Kažu kako postoji skoro tri milijuna crvenih nijansi, a ljudsko oko može prepoznati prilično mali broj njih.
No svejedno, ljudski metabolizam se ubrzava i pojačava već kod prvog pogleda na crvenu boju za više od 13%. Totalno ubrzanje, trenutno!

Crvene bobe su, baš kao jaglaci i visibabe u vrtovima, vjesnici proljeća, lijepi naši gastro vjesnici proljeća. Danas je, doduše, za osjetljivije voće i povrće, stvorena umjetna klima u staklenicima, pa trešanja, dinja, jagoda, lubenica, višnji... ima u svako godišnje doba. Tako je proljeće postalo manje romantično, a dosta pristupačnije po ponudi i cijenama.

Ipak, svi znamo da je hrana u sezoni najzdravija, najukusnija i najbolja, pa se trudimo tako jesti ;)

Kad se hranimo po sezonama znamo da nam priroda nudi pravu hranu u pravo vrijeme. 

I to je to!
Tako je i sa crvenim voćem / povrćem; pregršt vitamina i malo kalorija, a dolazi nam u prijelaznom periodu u kojem često osjećamo umor.

Voće i povrće ima crvenu boju zahvaljujući antocijanima. 

To su prirodna bojila koja su odgovorna za to da se rajčice, jagode, trešnje... ističu svojim crvenim nijansama.

Tako boja tog prekrasnog voća, povrća:

1. savršeno odgovara bojama probuđene prirode i

2. ima veoma važnu ulogu označavanja prisutnosti raznih kemijskih spojeva kao što su fenoli, terpen i flavonoidi.

Stručnjaci su otkrili kako određena boja označava sastojke koji imaju određene učinke na ljudski organizam.
Tako nam crveno jača srce, ali i memoriju.

Crveno voće/povrće u sebi krije i pravi crveni odred za zaštitu stanica.

Pa tako što je trešnja crvenija, ima više zdravlju poticajnog antocijana koji pazi na naše stanice. 

Antocijan regulira grušanje krvi, zaustavlja upale, štiti od bolesti srca i krvnih žila. Antocijan je tvar koja dovodi tijelo u vrhunsko stanje, poboljšava onaj dobar osjećaj i pojačava želju za životom.

I crveno vino je prepuno dragocijenih hranjivih tvari. Zbog njih je i pao onaj umak od crnog vina. Ili možemo opet probati jagode sa šeširićem.

Ako je crveno, bilo povrće, voće, piće... zdravo je i ukusno.

Crvena je za obožavanje, zato obožavamo crvenu hranu!

Zar ne?