Zdrava majoneza

Zdravo meso, zdravo jaje, zdravi kruh … zdravi gluten,  zdravi protein… ???

Halllo, što sve može ili ne može biti zdravo?? Majoneza?

Sami se hranimo, hranom koju sami kupujemo i/ili sami uzgajmo. Pa da!!! Možemo paziti što stavljamo u svoj organizam!

Volim čili majonezu koja baš i nije prepuna nezasićenih masnih kiselina koje su mi preporučene. S obzirom na dijagnozu i preporuke razno, raznih specijalista odlučila sam malo proguglati i potražiti recept koji bi bio zdraviji i vjerojatno preporučljiviji.

Često sam na stranici “Tvornica zdrave hrane”, a ponekad tamo i kupim neke namirnice. Obično kad košaricu napunim s dovoljno namirnica za NE plaćanje dostave. Od plaćanja dostave pri kupovanju s interneta stvarno me hvata neka mučnina, pogotovo kad dostava košta više od samog artikla. 

Uglavnom, sada uz dobru volju mojih Efkača mogu slobodno poraditi na zdravoj majonezi i naručiti neke namirnice koje bih trebala za nju.

Na recept sam naletjela baš tamo odakle su mi i stigli neki sastojci za istu, ali sam ga malo doradila i preuredila po svom ukusu. 

Zdrava, prirodna majoneza od samo nekoliko super sastojaka.

Za Zdravu orašastu majonezu trebaju nam sljedeće namirnice:

• 1 šalica sirovih indijskih oraščića,
• 3, 4 žlice svježeg limunovog soka,
• 1/2 šalice prokuhane vode,
• 1 žličica senfa,
• đumbir,
• čili,
• papar i sol.

Indijski oraščići trebaju se natapati u vodi najmanje 4 sata. 

Oni inače imaju 5 puta više C vitamina od naranče, a i visoke količine bakra i magnezija, te su odličan su izvor antioksidansa. Uz sve to još su i ukusni. Od jedne šalice ovih hranjivih oraščića u našoj kuhinji sami ćemo napraviti našu zdravu majonezu.

Sve sastojke, osim vode, ubacimo u blender i zblendamo. Volimo gušće ili volimo rjeđe – za regulaciju gustoće smjese imamo vodu. Ovisno o okusu kakav nam treba, tijekom blendanja postepeno i pažljivo dodajemo vodu, papar, sol, limunov sok, đumbir i čili. Ili bez čilija, a s paprikom ili nekim trećim začinskim biljem. Paprika u prahu nije loša. 

Znači sa smjesom naše zdrave majoneze možemo se igrati kako volimo i želimo. Sve je odlično, zdravo, nezasićeno i bez glutena.

Ovu Zdravu orašastu majonezu koristimo kao i one manje zdrave u raznim sendvičima, u jelima  raznim, ali i kao dressing za salate. Naravno, razne ;)
Uživajte!

Antiinflamatorne namirnice 10

Zdrava hrana je odličan početak spriječavanja kroničnih upala koje su često u društvu zdravstvenih problema kao što je pretilost, artritis, rak, razne srčane bolesti, depresija... 

Nije moguće spriječiti baš sve uzroke upala, ali možemo pokušati smanjiti njihove simptome. Starenjem imunološki nam sustav polako slabi i upale su sve češće, no to nam mora biti samo motiv za unošenje zdravije hrane u naš organizam. Znači, ne sliježemo ramenima i ne predajemo se godinama, već unosimo, jedemo, trošimo zdravu i još zdraviju hranu ;)

A to bi, u stvari, trebalo biti prilično jednostavno.

Trebamo samo zamijeniti prerađene namirnice i alkohol hranom koja smanjuje ili sprječava upale.

U raznim grickalicama, prerađenoj hrani i u proizvodima u koje se dodaje šećer ima puno, previše rafiniranih ugljikohidrata, a baš su oni povezani su s kroničnim upalama.

Upalama također pridonose mliječni proizvodi i crveno meso, pa izbjegavanjem takvih proizvoda možemo smanjiti učinke upala. Dodavanjem hrane koja smanjuje, reducira i pomaže kod raznih nevidljivih i vidljivih upala dodatno smanjujemo rizik od kojekakvih bolesti i poboljšavamo zdravlje.

Zato ovdje imamo 10 namirnica odličnih baš za smirivanje i obuzdavanje raznih upala koje u nama žare i pale. 

U 10 najantiinflamatornijih namirnica spadaju:

1. Na prvom mjestu je, naravno; Kurkuma. 

Moglo se primjetiti koliko se divim i cijenim Kurkumu koja je preodlična za naš mozak i pamćenje, a eto ima i više od dvadeset protuupalnih sastojaka. Tako da se svi moraju potruditi dodavati jelima i trošiti Zlato moje zlatno i točka ;)

2. Na drugom mjestu je prefini losos. Losos nam daje popriličnu

dozu omega-3 masnih kiselina koje smanjuju upalu, a uz to smanjuju i šanse za srčane bolesti, rak, astmu, autoimune bolesti.

U slučaju da nema lososa, poslužit će nam i tuna, sardina, skuša.

3. Evo nam i ukusnih badema. Bademi su kao i losos prepuni omega-3 masnih kiselina, a imaju i vitamin E koji također štiti tijelo od upala.

4. Tu je i povrće tamno zelenih listova, naravno. To su kelj, špinat, brokula i endivija koji imaju visoke razine vitamina E koji nam pomaže kod upala. No, za borbu s upalama nema bolje stvari od vitamina K koji se nalazi u zelenim listovima, ali i u ovih 50 nijansi.

Vitamin K k`o Kelj ;)

5. Maslinovo ulje

Maslinovo ulje je bogato mononezasićenim mastima i polifenolima. Razna istraživanja dokazuju kako je maslinovo ulje, u borbi protiv upala, podjednako dobro kao aspirin ili ibuprofen.

Ili CBD ulje.
Repičino ulje iz posta Skandinavska kuhinja isto je ovdje.

Tu je i ulje avokada koje ima slična svojstva kao maslinovo ulje, a s obzirom da se počinje dimiti pri višim temperaturama za kuhanje je još bolje.

6. Češnjak

Na ovom blogu vjerojatno više nema potrebe spominjati češnjak, ali domaći i sva njegova blagotvorna svojstva na naš organizam. Ono zbog čega ga posebno volimo je to što je sjajan dodatak svakom jelu, a kuhajući ga još pojačavamo njegova antioksidativna svojstva.

Ovdje imamo naravno i luk koji je isto jak pri borbi s upalama.

7. Tu je i zeleni čaj.

Zeleni,  ali i crni čaj sadrže biljne spojeve koji su dobri protiv upala. Zeleni čaj ima odlična protuupalna svojstva.

8. Kiseli kupus

Fermentirana hrana kao što je kiseli kupus ili zelje začinjeno jabučnim octom odlično je sredstvo u borbi protiv upala. Kiseli kupus koji isto sadrži vitamin K potrebno je često koristiti u našoj kuhinji.

9. I tofu je ovdje.

Namirnice na bazi soje imaju omega-3 masne kiseline i izoflavone koji pomažu kod upala. Ako niste ljubitelj tofua, za protuupalni učinak je dobar bilo koji proizvod od soje, ali zašto ne probati Tofu u povrću.

10. Nikako ne mogu i ne smijem preskočiti prekrasne borovnice.

Borovnica ima tako lijepu boju zahvaljujući antioksidantima koji su nam odlični saveznici pri borbi s upalama.
Ako u našem dućanu nema borovnica, mogu nam poslužiti i maline ili jagode. 

Sve to voće ne gubi antioksidativna svojstva čak ni kad je bilo smrznuto.

Naravno, uz sve ovo, nemojte zaboravljati na svemoguće začine!

Više volimo brzo ili sporo???

... mislim, jesti ??

A odgovor na to pitanje vjerojatno je isti čak i ako nam je na pamet pao seks ;

Pokret iskovan kao odgovor na fast food dolazi nam iz Italije i zagovara kulturu hrane i vina, brani poljoprivredne proizvode i bioraznolikost namirnica, sada već širom svijeta - Slow Food.

Carlo Petrini, pokrenuo je pokret koji je nazvao Slow Food (spora hrana) jer se uvijek protivio jednoličnosti i standardizaciji okusa, a potrebu konzumenata za informacijom o tome što konzumiraju podržavao i branio, štitio je kulturne identitete hrane, gastronomske i naslijeđene tradicije, tradicije prerade i uzgoja hrane, te pokušavao zaštititi domaće i divlje biljne i životinjske vrste.

Uvijek ga je smetalo galopiranje firmi brze hrane koje su obgrizle staru talijansku kulinarsku kulturu, no kad je McDonald's odlučio otvoriti dućan u hranom opsjednutom Rimu, to je bila kap koja je prelila njegovu čašu.

Gigant brze hrane u Rimu!? Na to je morao reagirati.

Shvatio je da bi trebao motivirati obične ljude na preuzimanje kontrole na onime čime se hrane, što rade i kako žive. Znao je da bi problem trebalo internacionalizirati, pokušati ispromovirati gastronomsku kulturi, čuvati poljoprivredne raznolikosti i početi kod ljudi odgajati okus. 

Osim što prerađena brza hrana mijenja okoliš, ona mijena i način jedenja kod ljudi, koji bi trebao biti - opušteno i u dobrom društvu jesti izvrsnu hranu.

Uslijed svega toga, odlučio je da pokret  Slow  Food, svakog  drugog listopada,  u  staroj  Fiatovoj  tvornici   u   Torinu   održava   sajam  hrane "Salone del Gusto".

Za projekt se na taj način  pročulo diljem svijeta i, iako je projekt osnovan 1989. godine, već duže vrijeme  skoro svi znamo što stvarno znači “slow food”, a Slow Food uredi su po svim državama svijeta.

U Italiji, naravno, pa u Japanu, SAD-u, Švicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

I što kažete, hoćemo li brzo ili sporo?

Što?

Jesti, seksati se, živjeti …

Za sve od navedenog, moj odgovor je definitivno sporo ;  A vaš?

I eto, ovaj sam post začinila s par mrvica seksa. Svi znamo kako začine treba svaka hrana i znam kako u ovom postu nema recepta, ali malo začina ovdje ne smeta ;)

Jagoda, malina namaz

Jupiiii jagode su nam se vratile i opet su u sezoni. Sezona jagoda nam je stigla ;)

Jagode spadaju u vrstu Rosaceae (ruža) i koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Bobičasto voće prepuno iznenađenja odličan je izvor C vitamina. 

Ne mogu izdržati i ne spomenuti, kako su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene u plodu već se nalaze izvana. Nisam sigurna što to znači osim da su jagode posebne, naravno. Možda nam tako žele reći kako ništa ne skrivaju. Iskrene, lijepe i još k tome zdrave!

Pogotovo Jagode sa šeširićem!

Jagode sadrže biljne fenole koji smanjuju rizik od srčanih oboljenja, karcinoma… 

Osim ploda jagode, ljekoviti su i korijen i list jagode.  

Jagode nam pomažu u borbi protiv visokog tlaka, anemije i viška kilograma.

Ovdje je odličan recept za namaz od jagoda i malina. 

U njemu ćemo jagodama dodati svježe maline, malo limuna, med i napraviti izuzetno ukusan, zdrav i naprosto odličan namaz.

Za jagoda, malina namaz nam trebaju:

• 55 g jagoda,
• 25 g malina,
• 30 g meda,
• ½ limuna.

Jagode operemo, skinemo im peteljke, pa ih narežemo na manje komade.

Koru limuna naribamo, a maline operemo, nježno ;) 

Narezane jagode i maline ubacimo u blender, posipamo ih naribanom limunovom koricom, ulijemo med i promješamo. 

Upalimo blender. 

Nek se vrti 30-tak sekundi i radi posao.

Nakon 30-tak sekundi u blenderu imamo gotov namaz. 

Poslužujemo ga na raženom kruhu, toastu, integralnom pecivu ili  na nekom dobrom krekru.

Ako postoji neka voćka neodoljivog izgleda, lijepog mirisa i zanosnog okusa, koja je ujedno nadasve zdrava, a i ljekovita, onda je to definitivno jagoda.

Eto, Jagode u sezoni ;)

Skandinavska kuhinja

ili nordijska, vikinška prehrana.
U takvoj prehrani potiče se konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos omega-3 masnih kiselina putem cjelovitih žitarica, dobrih masti iz sjemenki i orašastih plodova, te voća i povrća. 

Zagovornici nordijske dijete su strogo protiv izgladnjivanja i zauzimaju se za umjerenost. Propagira se povratak prehrambenim navikama naših predaka /pomalo baca na paleo dijetu/ i izbjegavanje prerađene i nezdrave hrane zbog koje se često uglavnom i skupljaju oni kilogrami koji su nam najčešće višak.

Takav tip prehrane ja bih bez problema smjela, ili čak ustvari, trebala provoditi, zastupljen je u skandinavskim zemljama. Skandinavska kuhinja je tip prehrane koji je u zadnje vrijeme sve popularniji zbog njegovog blagotvornog učinka na zdravlje. A uz to, još i pomaže kod mršavljenja.
Tako bi, jedna od dokazano najzdravijih kuhinja, mediteranska uskoro mogla biti svrgnuta s pobjedničkog trona s kojeg vlada sigurno kakvih dvadesetak godina. Najnovija istraživanja pokazuju kako je režim prehrane što ga prakticira nordijsko stanovništvo /Norveška, Finska, Danska, Švedska/ znatno zdraviji od specijaliteta iz mediteranskih zemalja /Italija, Grčka, Španjolska/.

Bogata omega-3 masnim kiselinama, proteinima i antioksidansima skandinavska kuhinja je bazirana na raženom kruhu, ribi, bobičastom voću, korijenastom povrću. Sličnost između ovih dviju kuhinja je u tome što obje uključuju visok unos ribe, s tim da se u nordijskim zemljama konzumira losos, haringe, pastrve i bakalar. Ali za razliku mediteranske prehrane u kojoj se riba priprema na maslinovom ulju, skandinavska kuhinja koristi repino ulje.

Pokazalo se kako je repino ulje odličan izvor vitamina E i da sadrži čak veći postotak omega3 masnih kiselina od maslinova ulja.

Autohtono skandinavsko bobičasto voće poput borovnica, brusnica i nordijskih kupina bogato je antioksidansima koji štite naše stanice od štetnih slobodnih radikala – uzročnika raka, bolesti srca i krvnih žila i moždanoga udara.

Pri nordijskoj prehrani se potiče konzumacija sezonskih i organskih namirnica, unos cjelovitih žitarica, omega3 masnih kiselina, onih odličnih, zdravih masti iz sjemenki, orašastih plodova i konzumiranje voća i povrća.

Istraživanja pokazuju da nordijska prehrana značajno regulira razinu kolesterola, te pospješuje osjetljivost tijela na inzulin.

Osnovna pravila kod konzumiranja nordijske prehrane je upotreba sezonskih, lokalnih i organskih proizvoda. Dok konzumiramo sveže, sezonske namirnice zapravo izbjegavamo trošiti konzerviranu hranu punu zasićenih masnoća, s pretjeranom količinom šećera.

Znači sezonsko, svježe, organsko!

Nordijska prehrana ili dijeta spada među najbolje prehrane/dijete na svijetu,što je potpuno logično jer istraživanja govore kako nam daje energiju, uravnotežuje masnoće u krvi i naš tlak, a uz sve to čak i pomaže u skidanju viška kilograma. 

A kako se provodi?

U nordijskoj prehrani glavnu ulogu imaju žitarice, masna riba i povrće koji nam daju energiju, snagu i podižu kvalitetu života.
Neke namirnice se u nordijskoj dijeti koriste svakodnevno. Tu je ponajprije korjenasto povrće kao što je cikla, krumpir, mrkva, repa, koje nam daju dulji osjećaj sitosti jer sadrže zdravu kombinaciju vlakana i sporo probavljivih ugljikohidrata.
Osim toga, Cikla, sok od cikle je odličan izbor jer je ona snažan antioksidans koji pomaže u detoksikaciji organizma.

Važnu ulogu ima i nezaobilazna je namirnica nordijske dijete i raženi kruh. Integralni kruh od raži koji je bitno bogatiji prehrambenim vlaknima od bijelog kruha, duže se žvače i duže se probavlja, pa nema naglih skokova razina šećera u krvi i zagarantiran je dulji osjećaj sitosti. Raž je bogata manganom, mineralom važanim za stvaranje energije, za normalan rad štitnjače i za čvrstoću zuba i kostiju, eto nam važnih prednosti i koristi koje nam daje raž.

Ulje repice stoji uz bok maslinovom ulju jer je isto jako bogato nezasićenim omega3 masnim kiselinama. Ulje repice ili repičino ulje ima neutralniji okus od maslinova ulja, te je odlično za prženje, gril ili pohanje.
Savjet je koristiti, kao i kod maslinovog, ekstra djevičansko tj. hladno prešano ulje repice.

Kalorije koje unosimo u sebe, trebamo unositi više iz biljaka, a manje iz mesa. Prehrana nam onda rezultira manjim unosom zasićenih masti, a većim unosom dobrih, nezasićenih masti, vitamina, minerala i vlakana.

Biljke, znamo svi, imaju malo kalorija, pa ih možemo puno više pojesti, što znači da na ovoj dijeti osjećaj gladi ne postoji, a zbog zdravog odabira hrane mršavimo.

Eto znači više biljaka, manje mesa.
Iako, jako važan dio cijele priče su riječne i morske ribe, koje ovisno o vrsti, pružaju cijelo bogatstvo vitamina, proteina, minerala i masnih kiselina.

Bobičasto voće, gljive i voće iz lokalnog uzgoja imaju puno više nutrijenata, dok meso ima manje nezdravih masnoća.
Manje količine nemasnog mesa su dozvoljene, ali za razliku od mediteranske dijete u nordijskoj dijeti preporučuje se i meso divljači kao što je veprovina ili srnetina.
Osim divljači preporučuje se i što veća konzumacija bobica, gljiva i naravno, šumskih plodova.