utorak, 4. listopada 2016.

Lijepe naše gljive

Gljive sadrže cijelo carstvo nutritivnih prednosti i kraljevstvo okusa.
Zbog visokog udjela bjelančevina zovu ih šumskim mesom.

Uz kraljevstvo okusa imaju malen udio masnoća, pa spadaju u niskokalorične namirnice.

Obiluju mineralima kao što je mangan, kalij, fosfor, željezo i vitaminima A, B1, B2, C i D1.

Od mnoštva vrsta gljiva, ovdje ćemo neke i malo bolje upoznati.
Počinjem s vjerojatno svima najpoznatijima.

Šampinjoni
Klobučari izrazito pogodni za uzgoj su šampinjoni.
Često konzumiranje je odlično zbog bogatstva hranjivim tvarima. Sadrže sasvim malo kalorija - jedna šalica šampinjona = 31 kalorija. 
Minerali koje nam šampinjoni donose su cink, bakar, selen, fosfor i kalij, a od vitamina počastit će nas vitaminima B-skupine i folnom kiselinom.
Smatrali su ih hranom bogova, a u današnje vrijeme je otkriveno da sadrže fitonutrijente, polisaharide koji su zbog snažnog antioksidacijskog djelovanja odlični za naše zdravlje, uz to štite našu DNA i stanice od oštećenja.
Šampinjoni se mogu kiseliti, sušiti, pirjati, kuhati, dodavati salatama.
Od gljiva radimo različite umake, a veće komade čak i puniti ili peći na grill tavi.

Blagva ili rujnica*
Među jednu od najkvalitetnijih divljih vrsta gljiva spada blagva. Ona raste u kasno ljeto i rujnu jesen zbog čega ju zovu i rujnica*.
Šešir te gljive je narančastocrven, a ispod njega je vjenčić.
Dok je još mlada, blagva je obavijena bijelom ovojnicom, pa to sve skupa podsjeća na izlazak iz jajeta.
Ono što je važno kod ovih gljiva je branje s iskusnim gljivarima jer postoji opasnost da je zamijenimo s gljivom muharom koja je otrovna.
Blagvu možete peći na roštilju, pirjati s jajima, a prikladna je i za kiseljenje te sušenje.
Blaga je okusa i lako probavljiva.
U Hrvatskoj je branje ove gljive zabranjeno, pa je najbolje otići u susjedne zemlje uživati u specijalitetima napravljenim od nje.


Vrganj

Vrganj ima okrugli, smeđi mesnati klobuk i resice s unutarašnje strane kapice.
Kralj je divljih gljiva, pa raste i u bjelogoričnim i u crnogoričnim šumama.
On je jedna od sigurnijih divljih vrsta gljiva jer ga baš ne možemo zamijeniti s nekom otrovnom, ali opreza nikada previše.
Ako ga pripremimo kao varivo, pirjamo i radimo od njega rižoto ili jelo s jajima, može nam pružiti pravi gastronomski užitak.
Mlade vrganje možemo kiseliti u kombinaciji s ostalim jestivim uzgojenim ili divljim gljivama.
Ako su vrlo mladi i zdravi možemo ih pripremiti i sirove.
Možemo ih i sušiti za ona doba godine kada ih nema.

Gljiva s panja ili shiitake
Shi na japanskom znači drvo, take gljiva pa su tako shitake gljive koje rastu na panju drveta.
One ljekovitije i cjenjenije su s debljim klobukom i zovu se donko, a one s tanjim klobukom koshin
U Japanu ih smatraju eliksirom života, a uzgajaju od davnina. Sušenjem na suncu dobiva se njihova najveća ljekovitost.
Kažu da ova vrsta gljiva snižava kolesterol i krvni tlak. Također i da spriječava rast tumora. Zbog takvih odlika od njih se rade razni dodaci prehrani. 
Zovu je eliksir života, pa su se valjda zato ljudi sjetili napraviti shiitake u kapsulama, tableticama … kako to farmaceuti vole.
Shiitake gljive, ako su svježe, možemo kuhati i pirjati, raditi rižota, umake i variva, a sušene shiitake prije korištenja trebamo namakati oko pola sata.
Čaj od shiitake gljiva će nam smanjiti stres i napetost.
Dragi vegani, ali i oni koji to niste, uživajte u  lijepim našim gljivama ;