Stranice

petak, 16. listopada 2015.

Čudesne gljive

Gjive su raznovrstan, neobičan i nedovoljno proučen svijet.
One ne obavljaju osnovnu funkciju biljaka - fotosintezu, ne kreću se i ne razmnožavaju poput npr. životinja ili ljudi, one predstavljaju poseban oblik života na zemlji.
Gljive sadrže mnoge biološki aktivne tvari vrijedne za naše tijelo, poput beta glukana, a sadrže i nutrijente kao što je krom, magnezij, željezo i vitamini skupine B. Bogate su i vitaminom D, nutrijentom koji je, prema najnovijim istraživanjima, ustvari hormon i igra važnu ulogu u radu imuniteta i zaštiti od karcinoma.

Kada gljive promatra čovjek, onda Lijepe naše gljive jesu:
  • neuvjetno jestiva /upotrebljive u prijesnom stanju/,
  • uvjetno jestiva /upotrebljive samo ako su termički obrađene/,
  • nejestiva /zbog konzistencije ili okusa/,
  • uvjetno otrovna /ako se jedu uz alkohol/,
  • bezuvjetno otrovna i 
  • ljekovita.
Ljudi vole brati i sakupljati gljive. To je tihi, mirni lov. Danas je, uz pojačanu dinamiku života u gradskom okruženju, sve više ljudi spremno baviti se takvim tihim, mirnim lovom.
Karl Line, švedski prirodnjak je jednom rekao da je priroda najčudesnija u malom. Baš to čudesno i malo neki ljudi otkrivaju u traganju za gljivama.
Evo, pojava nekih gljiva se poklapa sa cvjetanjem voćki, pupanjem lišća, cvjetanjem maka, opadanjem lišća, sazrijevanjem plodova...
Vrijeme pojave pojednih vrsta gljiva je u direktnoj vezi s pomjenama temperature.
Tijelo gljive se prestaje razvijati pri naglom porastu temperature, pa čak brzo i uvene. Sada je baš vrijeme obilnih kiša, a za takvog vremena je broj i količina raznih vrsta gljiva velika, ali njihov život se skraćuje, jer brzo propadaju i gnjile.
Listopadne šume su npr. plodonosnije u proljeće, dok su u jesen plodonosnije četinarske šume.
Sad je jesen, pa bi nas zanimale jesenske vrste gljiva. Tu spadaju sve gljive koje rastu od kraja kolovoza do početka prosinca. Međutim, ta je granica uvjetna jer se neke od gljiva iz ovog kalendarskog razdoblja javljaju u dva ciklusa; proljetnom i jesenskom ili zimskom i jesenskom.
Jesenska sezona gljiva počinje onda kad prestanu ljetnje vrućine, kada dani postanu kraći i počnu razdoblja kiša i obilne rose. Kiša i rosa uz povoljnu temperaturu zemljišta blagotvorno djeluju na rast gljiva. Zato nije čudo da je jesen  bolja i izdašnija gljivama od ljeta i proljeća. U jesen su gljive čak i zdravije, jer razno razni insekti završavaju sa svojim misijama. 
Znači, sad idemo u četinarske šume po prekrasne, zdrave gljive.
Vrste gljiva koje bismo mogli naći su: medenjača, djedovi,  kuštravka, grmača, martinčica, maslenka, ovčarka, stoglavka, modrikača, maglenka, prosenjak, mrka truba, a tu su naravno i sunčanice, bukovače, vrganji i  rujnice.
Sve nabrojane vrste gljiva rastu u istom vremenskom intervalu. To je otprilike sada, pa... idemo li u šumu ;? Naberemo si puno gljiva, pa do idućeg ljeta uz gljive smršavimo jer gljive su odlične za mršavljenje. Njam, naše šumsko meso ;)
Spomenula sam i ljekovite gljive. Znanost je dokazala kako više od 500 nižih i viših vrsta gljiva ima jako ljekovita svojstva. Najpoznatija je svakako mikroskopska gljiva Penicillium od koje smo dobili antibiotik penicilin koji nas spašava od upala i raznih drugih bolesti.
No, penicilin se ne može jesti za ručak, osim...
Osim ako za ručak ne jedemo nešto s dosta Domaćeg češnjaka.
Svi znamo da je češnjak najjači prirodni antibiotik.
No, za ručak možemo imati npr. shiitake, ako se odlučimo za "povrće na kineski način".  
Shiitake je izuzetno ljekovita i ukusna gljiva koja se uglavnom koristi u farmaciji, a oni koji žele znati više o shiitake gljivama mogu baciti oko na gljivoštivo u Maloj gljivarskoj kuharici.